INCSIDA Fahe Informasaun Ba Komponente Navál

INCSIDA fahe informasaun ba Komponente Navál. (Foto: Jeniche da Costa)

DILI, STLTIMORLESTE.com – Komando FALINTIL – Forsa Defeza Timor Leste (F-FDTL ) liu husi Komponente Naval, agradese tebes ba Institutu Nasionál Kombate HIV-SIDA (INCSIDA) neebe iha inisiativa halao atividade hodi sensibilizasaun kona-ba prevensaun ba virus HIV-SIDA.

“Iha lema hatete, Komponente Navál sempre fó importánsia primeiru ba saude, segundu ba servisu, entaun atividade nee Komando Komponente Navál agradese tebes ba atividade ida nee, Prezidente INCSIDA ho nia ekipa atu fahe informasaun kona-ba prevensaun ba virus HIV-SIDA. Fo hanoin ba ita hodi prevene moras ida nee labele kona ita, tanba prevene diak liu duke kurativu, tanba ita hanoin kurativu doutor foti liman ita nia dalan mihis ona, maibe ita prevene labele kona-ba ita, mak situasaun ida nee ita nunka mais hasoru,” hatete Komandante Komponente Navál, Komodoro Higinio das Neves ba jornalista sira iha Komponente Navál Here, Sesta nee (14/03/2025).

Nia esplika, tanba saida F-FDTL ninia misaun nee importante, tanba misaun rasik ezije atu prevene virus HIV-SIDA.

“Programa ida nee importante liu, hau fiar katak iha loron tomak ida nee ita boot sira sei simu buat diak ida no hodi bele eduka ita boot sira nian aan, kuidadu ita boot sira nian aan para labele monu ba moras,” nia deklara.

Nia informa, elementu neebe importante liu atu bele mantein ida nee ba ninia familia no ba jerasaun, tanba moras ida nee bele estraga futuru rai ida nee nian,” nia hatutun.

Iha fatin hanesan, Prezidente Institutu Nasionál Kombate HIV-SIDA (INCSIDA), Daniel Marcãl informa, objetivu mai iha Komponente Navál tanba konsidera Instituisaun F-FDTL nee importante tebes, maibe laos katak idetifika membru F-FDTL mak risku ba problema HIV-SIDA.

“Risku nee ema hotu-hotu risku ba HIV-SIDA, maibe ita nuudar ema tenke fo hanoin malu beibeik, tanba ema barak kona HIV-SIDA nee hanoin ikus, halo uluk depois mak foin fo hanoin,” nia argumenta.

Nia tenik, Timoroan sai vitima barak ba problema HIV-SIDA, kaben sedu, halo buat barak neebe la diak, depois tama Tribunal ikus tama kadeia.

“Brutalidade iha ita nia pensamentu, tanba halo uluk mak ita foin hanoin, nee mak hasoru terus foin hanoin, wanhira nia la halo nia hanoin terus, nia nunka hanoin nia vida katak buat nee la diak, tanba ita mai iha nee atu fo hanoin ba malu no ita hanoin F-FDTL nee importante tebes ba nasaun no povu, tanba iha nasaun ida persiza fasilita ita nia forsa sira fo hanoin beibeik sira,” nia deklara.

Nia informa, iha nasaun barak mos forsa barak mak sai vitima, tanba laos laiha konhesimentu, iha konhesimentu maibe sira hetan moras HIV.

“Ita sei halao sensibilizasaun informasaun ba komponente hotu-hotu, orsamentu neebe Estadu investe nee ita uza hodi halao programa, hanesan Avo Xanana dehan, imi tenke koalia beibeik, tanba ita halo baner barak-barak, ita ema Timor nee barak mak lakohi lee, rona deit mak barak, entaun ita koalia beibeik para fo hanoin ba ema barak, tanba moris nee sempre hasoru dezafiu,” nia afirma.

(jen)

Share it :

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *