DILI, STLTIMORLESTE.com – Judisial Sytem Monitoring Programme (JSMP) halao lansamemtu ba relatoriu anual tinan 2024 ba setor tolu, kompostu husi setor justisa, observasaun Parlamentu Nasional no justisa.
Diretor Ezezutivu JSMP, Ana Paula Marçal hateten, relatoriu nee kona-ba progresu no dezafiu sira liu ba iha Violensia Bazeia ba Jeneru, liu-liu ba iha feto no labarik sira neebe mak maioria iha territoriu tomak.
“Iha relatoriu nee sei koalia kona-ba progresu no dezafiu, depois ita mos sei koalia kona-ba Violensia Bazeia ba Jeneru no Labarik, tanba ida nee mak sai foku ba JSMP durante tinan barak nia laran haree ba iha sofrimentu neebe ita nia feto no labaraik sira hasoru, tanba sa mak tenke ba feto no labarik, tanba kazu maoria feto sira duni mak sofre Violensia Bazeia ba Jeneru,” hateten Diretor Ezezutivu JSMP, Ana Paula ba jornlista sira iha Salaun Delta Nova, Dili, Segunda (28/04/25).
Nia hatutan, iha tinan 2024 JSMP rejista kazu ba Violensia Bazeia ba Jeneru hamutuk 375 no husi Krimi tomak hamutuk 508, nunee liu husi kazu hirak nee konsidera hanesan liu ona ka maioria, maske Tribunal sira julga ona kazu sira balun, maibe bazeia ba numeru hirak nee dala ruma JSMP la monitoriza kazu sira balun tan menus rekursu.
Diretor nee hateten, dadus hirak nee ami hatudu ona ba iha Tribunal, Defensor no liu husi Polisia sira neebe mak durante ami servisu hamutuk katak, durante kazu Violensia Bazeia ba Jeneru aas tebes iha Tribunal Instansia sira hotu, neebe mak iha territoriu laran.
“Iha ami nia monitorizasaun nee mos ami mos haree katak, esforsu balun iha ita nia autor Tribunal sira halo nee diak los ona atu halo investigasaun, atu halo Defesa, atu halo mos desizaun ba Violensia Bazeia ba Jeneru, sensivel tebes tanba iha tribunal sira balun iha ona salaun ketak ona ba iha Vitima sira no iha mos sensivel ba iha defisiensia sira inklui tratamentu ba labarik sira,” dehan nia.
iha fatin hanesan, Ministeriu Justisa, Sergio de Jesus Fernades da Costa Hornai hateten, JSMP nia servisu ida naruk tebes hodi buka atu intende servisu parseiru sira, no mai ho vizaun no misaun neebe ho objetivu prinsipal hodi haree no monitorizasaun ba iha Setor Justisa nian.
“Servisu ida naruk ita boot sira buka intende didiak parseiru ida neebe mak diak, ba ita boot sira nia Stake holder sira iha nivel nasional ho nivel internasional, hodi bele tau ita boot sira nia misaun no vizaun no objetivu prinsipal sira, iha ita boot sira nia estatutu nuudar hanesan orgaun ida non Governamental ida neebe importante ba iha Servisu sira, hodi halo observasaun halo monitorizasaun no avaliasaun sira ba iha Setor justisa no mos iha Servisu Sira balun ba iha Transversaun balun neebe ita boot sira halo ba ita nia dezenvolvimentu instituisional,” hatete MJ, Sergio.
Entretantu Sekretariu Estadu Igualdade, Elvina sousa Carvalho hateten, JSMP nia ezistensia halo papel importante tebes, konsege kontribui ba dezenvolvimentu rai doben ida nee iha setor Justisa.
“JSMP nia ezistensia halo papel importante tebes ba iha konstrusaun estadu no nasaun demokratiku ida nee bazeia ba respeitu humanus no hatur justisa hanesan pilar importante. SEI atu hatete katak JSMP konsege kontribui ba dezenvolvimentu rai doben ida nee iha setor Justisa,” hateten Sekretariu Estadu Igualdade Elvina.
(EST 2)