DILI, STLTIMORLESTE.com – Monitorizasaun husi Programa Monitorizasaun Sistema Judisial (JSMP) nia hatudu setor justisa hahu fo prioridade ba kazu Violensia Bazeia ba Jeneru (VBJ).
Diretora JSMP, Ana Paula Marcal ba jornalista STL iha Kaikoli, Kuarta nee (11/03/2026) hatete, tuir sira nia monitorizasaun durante nee hatudu setor justisa hahu fo prioridade ba kazu Violensia Bazeia ba Jeneru, tanba kada loron sempre halo julgamentu ba kazu violensia domestika.
“Iha ita nia monitorizasaun ita agradese ba setor justisa tanba bele halo nusa mos agora daudaun fo prioridade, tanba iha kazu neebe ami halo monitorizasaun maioria loron-loron sempre halo prosesu ba kazu violensia bazeia ba jeneru, nee signifika katak ita nia setor justisa fo prioridade ba feto ho labarik tanba violensia bazeia ba jeneru maioria feto ho labarik mak sai vitima,” dehan Diretora.
Diretora dehan, monitorizasaun husi JSMP haree katak autor tribunal sira barak iha ona sensiblidade ba asuntu Violensia Bazeia ba Jeneru, maibe iha balun mos la sensivel ba kazu VBJ.
“Balun dehan katak tratamentu ba vitima sira la justu, balun ho linguajen neebe hatun vitima iha prosesu nia laran, ida nee mak dala ruma ami sente katak nafatin fo hanoin setor tribunal sira katak labele halo vitima sira sai vitima dala rua iha prosesu, nia vitima ona ba nia familia ka parseiru, nia labele vitima tan iha prosesu julgamentu rasik, ida nee mak ami hakarak maibe maioria ita nia tribunal sira iha ona sensiblidade,” katak Diretora.
Diretora dehan, tuir JSMP nia monitorizasaun iha prosesu barak mak hetan ona desizaun neebe ekilibre ho hahalok arguidu nian, signifika gravidade husi kazu ida nee autor mak simu konsikuensia tuir gravidade nee.
Maibe iha kazu balun mos gravidade la tuir ho konsikuensia neebe nia simu, ezemplu komete violensia neebe grave maibe desizaun kmaan deit, tanba nee JSMP rekomenda ba autor Tribunal sira rekomenda atu bele fo desizaun neebe ekilibru atu nunee sai efek jera ba arguidu nee rasik nomos ba komunidade para hadook husi violensia.
Nunee mos Prezidente Republika, Jose Ramos Horta hatete, koalia kona-ba justisa tenke iha asaun ba feto no labarik feto hotu, povu Timor Leste kompriende diak kona-ba signifikadu husi liafuan sira nee.
PR Horta hatete, direitu sira la ho justisa hanesan deit tinta iha surat-tahan, no justisa la ho asaun hanesan promesa mamuk ida. luta tiha ona ba rekonesimentu direitu inerente rasik, iha obrigasaun boot atu asegura katak direitu husi feto no labarik-feto Timoroan ida-idak laos deit rekonesidu, maibe presiza realija tomak.
“Koalia kona-ba Justisa, ita tenke haree liu fali tribunal sira. Justisa maka labarik-feto ida iha aldeia remota hatene katak nia iha direitu hanesan ba edukasaun hanesan nia maun. Lei tenke proteje feto hotu-hotu, la haree ba sira-nia kondisaun sosial. No bainhira ita koalia kona-ba Asaun, ita koalia kona-ba serbisu neebe ita tenke halo lor-loron. Dame maka direitu importante liu neebe maka estadu ida bele fo, no ita hatene katak dame loloos imposivel bainhira laiha inkluzaun no empoderamentu ba feto sira,” dehan PR Horta.
Estadu Timor-Leste halo ona progresu makas hodi responde ba violensia Bazeia ba Jeneru inklui ratifikasaun ba konvensaun internasional hanesan Konvensaun Halakon Formas Diskriminasaun Hotu-hotu Kontre Feto (CEDAW), Timor-Leste mos promulga Lei Kontra Violensia Domestika iha tinan 2010 no hafoin dezenvolve Planu Asaun Nasional ba Violensia Bazei aba Jeneru (VBJ) ba tinan 2012-2014 no halo revizaun ba faze daruak tinan 2017-2021 no datoluk ba periode tinan 2022-2032 hodi suporta implementasaun Lei Kontra Violensia Domestika.
Hodi haforsa resposta ba violensia presiza tebes resposta multi-setoral neebe kondena tanba koordenasaun hanesan komponente sentral husi resposta ba violensia tinan 2001 estabelese Rede Referal hodi suporta vítima Violensia Seksual no Violensia Bazei aba Jeneru.
(eme)







