Julga Kazu Osan Subvensaun P-KHUNTO, Arguidu Rua Hili Nonok

Foto: STL/Terezinha De Deus

DILI, STLTIMORLESTE.com – Tribunal Judisial Primeira Instansia Dili halao julgamentu ba arguidu nain tolu (3), ligasaun ho orsamentu subvensaun ba iha Partidu KHUNTO.

Iha sala julgamentu laran Juiza prosesu Jumiati Freitas lee sai akuzasaun neebe mai husi Ministeriu Publiku katak, arguida ABdS hanesan lider masimu iha Konselhu Lideransa Nasional P. KHUNTO.

Arguidu JdSNB hanesan Konselheiru no peritus ba iha P-KHUNTO.

Arguidu MdRMV nuudar Diretor Ezekutivu iha Partidu KHUNTO, responsavel ba iha prepara dokumentu sira akumula ho ezekusaun fundus iha P-KHUNTO ba iha Komisaun Nasional ba Eleisaun.

Iha tinan 2021 Parlamentu Nasional aprova orsamentu subvensaun publiku ho montante global US$ 6,000,000.00, no trasfere ba Partidu KHUNTO no montante US$ 461,538.46, ho baze reprezentasaun iha Parlamentu Nasional.

Iha tinan 2022 MS asumi knaar hanesan tezoreira Partidu KHUNTO, maibe hahu iha loron 28 fulan Abril tinan 2023 too ba loron 21 fulan Abril tinan 2024, tezoreira Partidu KHUNTO mak MdA, troka MS.

Tezoreira sira iha poder halo movimentu ba konta hamutuk, no arguida ABdS hanesan Prezidente Partidu KHUNTO.

Maibe MS ho MdA depois asina cek no efetua levantamentu osan subvensaun publiku bazeia ba ordem neebe hatun husi responsavel Partidu KHUNTO hodi imediatu entrega ba arguidu JdSNS nuudar konselheiru masimu no arguidu MdRMV hanesan Diretor Ezekutivu iha Partidu KHUNTO.

MS ho MdA, sira rasik la hatene no laiha konhesimentu nem iha dokumentu komprovativu kona-ba ezekusaun osan subvensaun publiku neebe PN aprova no transfere ba konta Partidu KHUNTO.

Responsavel Partidu KHUNTO aprezenta relatoriu ezekusaun fundus subvensaun publiku tinan 2021 no tinan 2022 ba CNE, la aprezenta ho dokumentus komprovativu kona-ba utilizasaun fundus refere.

Fundus subvensaun publiku no montante US$ 62,000.00 (rihun nenulu resinrua dolar amerika) laiha dokumentus komprovativu kona-ba utilizasaun.

Arguidu sira efetua pagamentu sira uza fundus subvensaun publiku, maibe sira rasik la aprezenta dokumentus komprovativu kona-ba montante US$ 62,000.00 entrega entidade ida neebe.

Hahalok refere arguidu sıra komete hanesan reprezentante legal iha Partidu KHUNTO, sira rasik viola artigu 12° husi Lei n.º 6/2008 de 16 de abril, Regime Juridico do Finaciamento das partidos Politicos.

Arguidu sira mezmu CNE fo ona prazu atu justifka maibe sira nafatin lakohi kolabora hodi rezulta osan ho montante 62,000.00 (rihun nennulu resinrua dolar amerika) laiha justifikasaun ba utilizasaun.

Arguidu sira atua ho forma livre, deliberada no konsiente, hatene diak katak hahalok refere proibe tuir lei maibe sira la hapara hodi rezulta prestasaun konta la ho justifikasaun.

Ho nunee arguidu hanesan, JdSNB, ABdS ho MdRMV, nuudar autor material ho forma ba pratika krimi ida inkumprimentu ba regras kontabilitas organizasaun neebe previstu no punidu iha artigu 21° numeru 1 Lei n.º 6/2008 de 16 d abril, Regime Juridico do Finaciamento das partidos Politikus.

Hatan ba akuzasaun neebe iha, arguidu JdSNB no arguida ABdS hili direitu nonok lakohi koalia ba faktus neebe iha, no arguidu MdRMV mak hili direitu koalia ba faktus neebe iha.

Iha sala julgamentu laran arguidu MdRMV deklara katak, faktus neebe konsta iha akuzasaun balu loos no balu lalos, loos katak momentu neeba arguida ABdS hanesan lider masimu iha Konselhu Lideransa Nasional Partidu KHUNTO, arguidu JdSNB hanesan konselheiru no peritus ba iha partidu refere, no arguidu MdRMV hanesan Diretor Ezekutivu iha P-KHUNTO, responsavel ba iha prepara dokumentus sira, akumula no ezekusaun fundu iha P-KHUNTO ba iha Komisaun Nasional ba Eleisaun.

Arguidu deklara, kona-ba osan subvensaun publiku ho montante US$ 62,000.00 arguidu iha konhesimentu, no osan refere tranferensia ba iha konta bankaria partidu nian, no arguidu hatene tanba nia mos iha papel atu kontrola.

Arguidu deklara, iha tinan 2022 too iha tinan 2023 sira nia tezoreira mak MS, depois liu husi kongresu troka fali ba iha MdA.

Arguidu deklara, tuir nia hatene knaar tezoreira nian mak kontrola dokumentus, kontrola orsamentu antes submete ba iha CNE, no servisu nee mos presiza hetan kontrola husi ekipa no estrutura tomak partidu nian, maibe kona-ba arguida ABdS hanesan matadalan hodi haree deit buat ruma lalos tau matan deit.

Arguidu dehan, kona-ba cek neebe iha primeiru asina husi Prezidente, segundu husi Sekretariu Jeral, no terseru husi tezoreira asina tiha mak foti osan. Maibe kona-ba osan ida neebe sai problema, momentu neeba tezorera MS mak asina tiha cek refere, depois mak nia rezigna aan.

No tuir arguidu, osan neebe iha tama ba iha konta bankaria partidu nian, no sira foti osan nee atu utiliza ba iha nesesidade partidu nian, no osan neebe sira foti la entrega ba iha arguidu JdSNB.

Tribunal konfirma kona-ba gastu la iha dokumentus komprovativu arguidu deklara, sira iha falhansu oituan no sira rekonhese, hanesan diretor mos seidauk iha treinamentu ruma kona-ba oinsa atu elabora relatoriu, tanba nee falta konhesimentu halo relatoriu, no CNE la iha matadalan ida ba iha partidu politiku sira hodi halo relatoriu kona-ba osan subvensaun neebe iha, tanba nee mak ikus mai akontese nunee.

Arguidu deklara, sira aprezenta relatoriu ba iha CNE, tanba nee mak liu husi plenariu CNE deside hodi fo fila relatoriu neebe iha atu sira hadia, no tuir lei prazu ba sira durante loron 10. Sira simu tiha relatoriu submete tarde no CNE kontinua simu, maibe CNE kestiona kona-ba dokumentus komprovativu lalos.

Arguida mos deklara, sira devolve ona osan US$ 7 mil ba iha Ministeriu Publiku (MP), ho sira nia konsiensia rasik devolve hakarak koopera, tanba rekonhese iha erru ba relatoriu.

Kona-ba arendamentu ba uma, arguidu deklara sira nia sede ho kondisaun ladun diak, linha internet la diak, tanba nee mak arenda fali uma seluk.

Tanba nee arguidu deklara, erru iha relatoriu, laos erru iha ezekuasaun, no erru neebe iha sai hanesan esperiensia no husi neeba mai too agora la iha tan erru ona. No osan subvensaun publiku ba iha P-KHUNTO suspende mak iha tinan 2023, maibe iha tinan mai leten nee lao normal, no jere ho diak la akontese hanesan problema neebe mak antes nee iha.

Sasin MS deklara katak, konhese arguidu sira tanba antes nee envolve aan iha partidu, maibe agora rezigna aan ona.

Sasin deklara, momentu neeba nia asumi knaar hanesan tezoreira husi tinan 2011 too iha 2022, nia funsaun mak asina cek atu ba foti osan, no osan neebe foti halo atividade partidu nian, maibe atu halo relatoriu laos sasin mak halo.

Sasin deklara, osan neebe foti sempre entrega ba iha arguidu JdSNM hodi jere ba atividade partidu nian, sasin mos la iha dokumentus ruma kona-ba gastu neebe iha.

Sasin deklara, nia knaar lo-loos mak halo relatoriu, maibe la fo konfiansa ba sasin hodi halo relatoriu, tanba nee sasin hein los asina deit, no momentu asina mos sira la hatudu dokumentus gastu ruma ba sasin.

Sasin deklara, osan neebe sasin ba halo levantamentu dala rua no asina cek mos dala rua, no kona-ba relatoriu ida neebe sai problema momentu neeba sasin asina iha fim de ora atu lori ba CNE, tanba nee mak nia la iha tempu atu komplein, sasin asina ikus entre ema nain rua neebe asina uluk ona hanesan Prezidente no Sektretaria.

Sasin deklara tan, asina deit relatoriu, no la iha dokumentus kona-ba gastu neebe entrega ba sasin, no kona-ba arenda uma sasin la iha konhesimentu, inklui mos kona-ba gastu sira.

Sasin dehan, momentu neeba sasin deside rezigna aan tanba akompanha ezekusaun balu ladun justu, hanesan iha tinan 2022. Tanba tuir regra sasin mak halo relatoriu, maibe sasin la halo, tanba laos nia mak lakohi, maibe la fo konfiansa ba sasin hodi halo.

Sasin rekonhese, asumi knaar hanesan tezoreira dezde tinan 2011 too iha 2023 nunka halo relatoriu, apenas asina deit. Antes sira hetan fundu nee sira hetan formasaun husi CNE kona-ba gastu osan neebe iha, no hetan mos treinamentu kona-ba halo relatoriu, sasin tuir no partisipa, dala ruma sira ba nain haat no nain lima, inklui arguidu MdRMV, no CNE mos fo matadalan ida ba sira atu halo tuir.

Sasin deklara, relatoriu ikus neebe sira fo ba sasin haruka sasin atu asina hodi lori ba iha CNE, maibe sasin lakohi asina sira halo ameasan ba sasin, tanba nee mak sasin tauk hodi asina.

Aleinde nee, sasin MdA deklara katak, momentu neeba sasin MS sai tiha husi knaar nee, sasin mak ba asumi fali knaar refere, no osan neebe ba foti iha banku lori mai sira lori ba iha sede, no osan neebe gasta relatoriu sira halo hamutuk.

Kona-ba osan neebe sai problema, sasin la iha konhesimentu ida, durante sasin asumi knaar nee la iha problema kona-ba relatoriu.

Sasin JAdCB deklara, kona-ba fundu subvensaun publika nia iha konhesimentu. No tuir lei osan neebe iha osan estadu nian, tanba nee utiliza tenke submete mos relatoriu.

Sasin deklara, sira aprezenta tiha relatoriu mak ekipa ida halo auditoria ba relatoriu nee, hodi halo plenariu no informa, se iha failha ruma iha relatoriu nee, fo tempu loron 10 atu hadia.

Sasin dehan, sira nia relatoriu iha iregularidade mak fo prazu loron 10 atu justifika, tanba tuir regra gastu sira neebe iha tenke nesesita mos dokumentus komprovativu kona-ba gastu osan.

Nunee mos JdS deklara, antes nee hanesan Sekretariu Jeral Partidu KHUNTO, no knaar nee hahu husi tinan 2011 too iha tinan 2024, nia funsaun mak asumi reponsabilidade iha partidu.

Sasin deklara, kona-ba foti osan iha banku sasin mos asina cek, nia asina cek kona-ba levantamentu dala tolu. Nia papel mak asina deit iha cek, kona-ba atu foti osan iha banku sasin la ba, aleinde osan ezekuta ba neebe sasin la iha konhesimentu.

Sasin deklara, CNE mos fo matadalan atu osan nee uza tuir mata dalan nee, maibe kona-ba CNE identifika dehan falha iha relatoriu, nia la iha konhesimentu kona-ba ida nee, tanba sira izola ona sasin la servisu ona iha neeba.

Sasin deklara tan, kona-ba levantamentu primeiru no segundu la iha problema, terseiru mak mosu problema, no sasin lakohi asina relatoriu nee, tanba dehan konselheiru bandu atu lee relatoriu nee, maibe asina deit ho ida nee mak sasin lakohi asina.

Rona tiha sasin sira, Tribunal adia ba loron seluk hodi rona sasin seluk.

Audensia julgamentu nee prezide husi Juiz Singular Jumiati Freitas, Minieteriu Publiku reprezenta husi Prokurador nain ida, arguidu nain tolu hetan asistensia legal husi Advogadu Privadu, Ismael Asunsao Lopez, no Agustinho de Jesus.

Jornalista: Terezinha De Deus
Editor: Xisto Mendonça

Share it :

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *