DILI, STLTIMORLESTE.com – Tribunal Judisial Primeira Instansia Dili kontinua halao julgamentu kona-ba kazu matebian Armandino Lemos Soares neebe mate iha Simiteriu Bekusi nia oin, neebe deskonfia envolve husi arguidu BdRG, CdCSG, LVS, MAC, HdJF no MX.
Prosesu refere antes nee Tribunal halao ona julgamentu, iha arguidu nain 5 hili direitu nonok no iha arguidu MX mak hili direitu koalia.
Iha julgamentu kontinuasaun nee, Tribunal kontinua rona sasin Kefin Mateus Soares. Iha sala julgamentu laran sasin deklara katak, momentu neeba sasin hamutuk ho nia kolega ida foin sai husi sira nia bairu mai atu lao halimar. Too iha rotunda halihun boot nee, sasin ho nia kolega hasoru matebian ho nia kolega Becior Len Mendes da Silva no sira nain rua lori hela animal ida tula iha motor hanesan bibi, no bolu tan sasin ho nia kolega ida hodi tuir sira nain rua, no ikus mai sasin ho kolega mos tuir matebian ho nia kolega Becior ba.
Sasin deklara, motor rua neebe halai distansia la dook malu, maibe besik malu, banhira sira too iha ponte nian sasin haree arguidu MAS basa liman uluk, depois motor foin halai tama iha klaran, arguidu nain 5 neebe subar hela halai sai mai foti fatuk tuda liu matebian ho nia kolega Becior neebe uluk ho motor, inklui sasin ho nia kolega.
Sasin deklara, momentu neeba sasin haree arguidu nain 6 mak lori fatuk tuda hotu vitima, no lori mos fatuk tuda kona sasin nia kotuk laran, no sasin nia kolega neebe tur iha motor kotuk mos hetan tuda husi fatuk iha ulun too raan.
Sasin deklara, bainhira sasin haree arguidu sira barak no lori fatuk tuda sira, halo sasin mos tauk hodi la para motor iha fatin, maibe konduz motor hodi halai ses husi fatin neeba.
Banhira Tribunal loke CCTV hodi halo konfirmasaun, sasin konsege identifika arguidu nain 4 hanesan MAC mak momentu neeba hamriik iha oin kedan hodi basa liman, arguidu CdCSG mak isin molok no hasai faru hodi taka tiha oin metin, arguidu HdJF mak doku sapeo, arguidu HdJF hatais jas metan, iha arguidu nain 2 mak sasin ladun identifika husi CCTV.
Sasin deklara, konhese arguidu sira tanba sei kiik dala ruma sira halimar hamutuk no sasin dala ruma mos ransu ba mai hamutuk ho sira.
Rona tiha sasin, Tribunal adia ba loron seluk hodi rona sasin sira seluk nia deklarasaun.
Iha sala julgamentu laran, antes nee arguidu MX deklara katak, momentu neeba arguidu koalia hela ho telefone, tanba nee arguidu la haree se se mak hamriik iha fatin neeba, no arguidu mos la konhese arguidu nain 5 seluk.
Arguidu deklara, kona-ba vitima sira tula bibi ho motor liu husi estrada arguidu la haree, tanba arguidu fokus hela koalia ho telefone. No iha oras balu arguidu rona motor ida monu tarutu, arguidu mos halai ba hodi haree, no iha fatin akontesimentu nee iha vitima ida mak monu tun husi motor raan sai hela, maibe laos arguidu mesak mak halai ba haree maibe ema barak.
Arguidu mos deklara, la konhese vitima no la iha problema ho vitima. Arguidu mos nega nein lori fatuk tuda ba iha vitima no la envolve iha problema nee.
Banhira Tribunal loke CCTV neebe iha, arguidu nafatin nega, la konhese arguidu sira neebe CCTV akapta, tanba momentu neeba arguidu tur ho distansia dook oituan.
Sasin Becior Len Mendes da Silva deklara katak, momentu neeba sasin tur hela iha mota ninin, lezadu mos mosu ba iha sasin hodi koalia halimar. No ikus mai sasin no matebian deside hodi lao halimar, no sira ba iha Metiaut sira haree ema nia bibi ida, sira mos foti atu lori ba faan iha Klak Fuik.
Sasin deklara, motor matebian mak lori,m no sasin mak kous bibi, sira atu liu husi Rate Bekusi nian, momentu neeba too iha Halihun Hun boot rotunda Hali Laran nian, vitima no sasin mos hetan kolega Kevin no Dito, tanba nee vitima mos bolu sira nain rua atu tuir sira ba Klak Fuik.
Sasin deklara, sira ho motor rua halai ba, too iha rate Bekusi nia oin, sira rona ema balu basa liman no derepente deit arguidu MX foti fatuk ida tuda kona iha vitima nia inus, maibe vitima seidauk mate kontinua konduz motor.
Sasin deklara, momentu neeba arguidu sira kontinua duni lori fatuk tuda vitima no sasin, tanba nee Kevin no Dito tauk hodi konduz motor halai tiha.
Sasin kontinua haree arguidu nain ida foti fatuk tuda vitima no ikus liu arguidu nain ida foti tan fatuk boot hiit riba ba iha vitima, halo vitima dezmaia hodi motor monu rasik ba rai.
No sasin mos haree motor monu ona, halo sasin tauk hodi halai husi fatin akontesimentu. Sasin deklara la iha problema ho arguidu sira antes nee, no sasin mos la envolve iha grupu ruma, maibe sasin konhese arguidu sira tanba uluk kiik sira mos halimar hamutuk.
Tribunal mos konfirma ba iha video neebe CCTV akapta, sasin konhese hotu arguidu sira neebe video nee akapta.
Tuir faktus katak, iha loron 28 fulan Fevereiru tinan 2024, maizumenus tuku 04:00 dader, vitima Armandino Lemos Soares akompanha husi nia kolega, oras nee sasin Becior Len Mendes da Silva, ho motor lao ba diresaun Bekora ho nasi kuning iha liman.
Antes sai lezadu dehan ba sasin atu ba Dolok-Oan hodi naok bibi ida, maibe too iha neeba, iha Metiaut, sira konsege naok tiha bibi-ida.
Sira fila husi Metiaut no liu husi rotunda ida. Taibesi hasoru kolega nain rua ho naran Kevin no Dito no lezadu husu ba sira atu akompanha sira ba iha Bekora Klak-Fuik. Nunee, sira ho motor-rua, liu husi Semiteriu Bekusi.
Kuandu too iha semiteriu nia oin, sira rona sinal husi arguidu sira basa liman no hakilar iha momentu neeba arguidu MX hamriik hela iha estrada ninin, foti fatuk tuda ba lezadu nia oin hodi motor baku fila ba rai, arguidu hakilar ba BdRG, CdCSG, LVS MAS no HdJF hamriik hela iha estrada publiku, tuda fatuk ba lezadu no sasin sira.
Hafoin arguidu CdCSG tuda tan fatuk ba lezadu, kona iha nia ulun, halo lezadu monu ba rai no halo kanek todan no raan sai, hanesan hatudu iha fotografia sira iha arkivu 93 too 103.
Nuudar rezultadu husi atake sira nee, vitma Amardino Lemos Soares sofre ulun fatuk nakfera no rai sai makaas no ikus mai vitima lakon vida.
Ho nunee arguidu nain 6 hanesan MX, BdRG , CdCSG, LVS MAS no HdJF hanesan ko-autor ba materia ho forma konsumada ho krimi Omisidiu Simples neebe prevista iha artigu 30 no 138 Kodigu Penal Timor Leste.
Audensia julgamentu nee prezide husi Juiz Koletivu Ivan Patrocenio, Zulmira Auxiladora no Arjentino Nunes, Ministeriu Publiku reprezenta husi Prokurador Renato Bere Nahac, arguidu sira hetan asistensia legal husi Defensior Publiku, Pedro Aparicio.
(ter)






