DILI, STLTIMORLESTE.com – Tribunal Judisial Primeira Instansia Dili kontinua halo adiamentu ba kazu eis Ministru Komersiu Industria Ambiente (MCIA), Antonio da Conceição inklui arguidu sira seluk, tanba iha tan faktus foun balu neebe sei presiza haree.
Iha sala julgamentu laran Sesta nee (20/06/2025) Juiz prosesu Jumiati Freitas deklara katak, razaun Tribunal halo adiamentu ba leitura akordaun ba kazu nee, tanba hafoin Tribunal verifikasaun tiha produsaun provas sira neebe durante nee aprezenta iha julgamentu, Tribunal haree katak iha tan faktus foun haat.
Juiza Prosesu deklara, faktus foun haat nee mai husi depoimentu sasin sira hanesan grupu KAR Lao Ainaro iha nia depoimentu aprezenta ba Trubunal faktus foun tolu, enkuantu sasin husi grupu kooperativa Suai Maukatar iha nia depoimentu aprezenta faktus foun ida, ho faktus foun sira nee Tribunal konsidera nuudar faktus la substansial, tanba molok nee la konsta iha akuzasaun.
Nunee, Tribunal konsidera faktus la substansial sira nee mak Tribunal presiza halo alterasaun hodi konsta iha fali akuzasaun, nunee bele konsidera iha desizaun Tribunal nian .
Juiza deklara, Tribunal uza artigu 273 husi Kodigu Prosesu Penal neebe hateten katak, kuandu iha produsaun de prova nia laran mosu faktu neebe la tama iha akuzasaun, maibe iha interese ba desizaun no la hasae pena aplikavel nia limite masimu, ofisiozamente ka tuir rekerimentu Tribunal fo hatene ba Ministeriu Publiku no defensor, no kuandu sira ruma husu fo ho prazu ba sira atu prepara sira nia pozisaun prosesual.
Ho ida nee mak Tribunal molok halo alterasaun ba faktu neebe la substansia iha akuzasaun hodi konsidera iha desizaun, Tribunal fo prazu loron 10 ba Ministeriu Publiku no parte Defeza sira atu hatoo pozisaun hodi aseita ka lae kona-ba faktus foun haat neebe Tribunal hetan ba kazu ida nee.
Juiza deklara, ho razaun sira nee mak Tribunal halo adiamentu ba loron 30 fulan Junhu hodi rona leitura akordaun.
Antes nee iha alegasaun, Prokurador Matias Soares solisita ba iha Tribunal atu aplika pena prizaun efetivu tinan 8 ba arguidu AC neebe altura neeba asumi kargu nuudar eis Ministru Komersiu Industria no Eis Diretor Jeral MCIA inisial AC, Diretor Korpotativu MCIA inisial FL no Diretor Finansas MCIA inisial LIHF tanba, provadu komete krime Administrasaun Danoza, Partisipasaun Ekonomia iha Negosiu no abuzu poder.
Enkuantu arguidu sira seluk neebe nuudar benefisiariu ba osan subensaun publiku iha alegasaun Ministeriu Publiku husu Trubunal atu aplika pena prizaun efetivu tinan 7 fulan 6, tanba arguidu sira nee komete krimi la hanesan. No arguidu sira neebe mak nuudar dirijente MCIA hodi atribui osan subensaun ba benefisiariu sira nee, MP imputa krimi tolu mak hanesan Administrasaun Danoza, Partisipasaun Ekonomia iha Negosiu no abuzu poder, maibe benefisiariu sira nee Ministeriu Publiku alega ho krimi rua deit, Administrasaun danoza no krimi partisipasaun ekonomia iha negosiu, tanba nee moldura penal neebe imputa ba sira diferente.
Enkuantu, Defeza Benefisiariu Celestina Purificação, Fernando da Costa hateten, Minsteriu Publiku alega eis Ministru Komersiu Industria Ambiente AC no Dirijente tolu husi MCIA pena prizaun efetivu tinan 8, tanba razaun katak krimi neebe mak MP imputa ba arguidu sira nee provadu katak, arguidu sira envolve krimi referida no husu atu arguidu sira devolve fali osan neebe sira atribui ona ba benefisiariu sira tanba ho hahalok arguidu sira nee Estadu sofre prejuizu.
Nia dehan, ba iha arguidu sira seluk Ministeriu Publiku husu para Tribunal kondena pena efetivu prizaun tinan 7 fulan 6.
Hatutan, MP husu Tribunal aplika pena sira nee, tanba krimi neebe mak imputa ba arguidu sira la hanesan, tanba sira neebe tur iha estrutura MCIA ninian nee kondena ho krimi tolu, krimi Administrasaun Danoza, Partisipasaun Ekonomia iha Negosiu no abuzu poder, tanba ida nee mak Ministeriu Publiku husu ba iha Tribunal aplika pena ida nee.
Esplika tan, parte Defeza husu para Tribunal atu absolve arguidu sira husi krimi neebe Ministeriu Publiku imputa ba arguidu sira, tanba osan subensaun publiku neebe Governu liuhusi MCIA atribui ba arguidu momentu neeba laiha lei ministeriu nian neebe dehan katak, uza osan subensaun publiku kuandu la utiliza hotu tenke devolve tanba nee mak Defeza husu atu absolve arguidu sira.
Tuir akuzasaun katak, prosesu nee lori ba iha Tribunal, ligasaun iha tinan 2014, tinan 2015 no tinan 2016, Ministeriu Komersiu Industria Ambiente preve orsamentu Estadu ho naran fundu Subensaun Publika hodi fo apoiu ba grupu benefisiariu 8 neebe halo sira nia atividade iha varias ekonomia neebe namkari iha munisipiu haat hanesan Aileu, Ainaro, Manufahi no Kovalima.
Maibe iha parte implementasaun ka ezekusaun fundu subensaun publiku grupu benefisiariu sira la kumpri regra, no prosedimentu neebe define ona iha dekretu Governu numeru 01/2009 loron 18 fulan Fevereru no manual fundu suvensaun publika versaun tetun nian neebe estabelese iha tinan 2015 ho nia kontratu sira husi parte neebe envolve iha atividade nee.
Bazeia ba dokumentus no depoimentus testamuna katak, grupu hirak nee seidauk relata relatoriu gastu orsamentu ba MCIA no la iha fiskalizasaun, Monitorizasaun no kontrolu husi MCIA ba atividade grupu nian, ida nee kontra regra iha kontratu no Dekretu Governu Numeru 1/2009 hamosu prejuizu ba orsamentu Estadu.
Atu responsabiliza atu responsabel Grupu sira, Dirijente Diresaun Geral Industria no Coperativa, Dirijente Diresaun Komersiu, Dirijente Diresaun Geral Administrasaun Finansas.
Tanba nee, arguidu AC, AC FL, LIHF, ho forma livre deliberada, konsientemente hodi sertifika aprova no asina orsamentu Estadu nian liu husi programa Subensaun Publika hodi fo benefisiu ba arguidu CFS, LLRM, AB, GMR, AB, DCS, JB, MP, maibe viola no la kumpri prosedementu neebe regula iha kalsula 5 numerun1 no artigu 10 no klasula 5 alinea B artigu 6 numeru 31 dekretu Governu No.1/2009 hodi fo prezuizu ba Estadu.
No arguidu sira hatene katak hahalok nee proebidu no hetan punisaun tuir lei penal, maibe nia kontinua pratika asaun nee.
Tanba nee konstitui arguidu AC, AC, FL, LIHF, nuudar ko-autor material ho forma konsumadu ba krime Abuzu Poder, Partesipasaun Ekonomia em Negosiu, Administrasuan Danoza iha artigu 297, artigu 299, no artigu 274.
Arguida CPS, LLRM, AB, GMR, AB, DCA, JB, MP asina konratu ho arguidu AC, AC, FL, LIHF, hodi simu osan husi Estadu hodi halao atividade Negosiu sira nian, maibe sira la jere ho diak no sira viola no la kumpri prosedementu neebe regula iha kalsula 5 numerun1 no artigu 10 no klasula 5 alinea B artigu 6 numeru 31 dekretu Governu No.1/2009 hodi fo prezuizu ba Estadu.
Tanba nee arguida CPS, LLRM, AB, GMR, AB, DCA, JB, MP ho forma livre deliberada konsientemente la administra didiak, osan Estadu nian neebe sira simu husi arguidu AC, AC, FL. LIHF, nunee fo prezuizu ba Estadu RDTL.
Tanba nee konstitui arguida CPS, LLRM, AB, GMR, AB, DCA, JB, MP nudar ko autores material ho forma konsumada ba krime Administrasaun Danoza, Partesipasaun Ekonomia Negosiu tuir artigu 274 no artigu 299 husi Kodigu Penal.
Audensia julgamentu nee prezide husi Juiz Koletivu, João Ribeiro, Jose Gonçalves, Jumiati Freitas, Ministeriu Publiku reprezenta husi Prokurador Matias Soares, arguidu hetan asistensia legal husi Defensor Publiku no Advogadu Privadu.
(ter)







