AILEU, STLTIMORLESTE.com – Komando FALINTIL-Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL) ofisialmente halo ona inaugurasaun ba uma ho kondisaun dignu, neebe konstrui husi ekipa unidade enjenheira F-FDTL nian hodi oferese ba iha inan faluk Maria Pereira iha Aldeia Kota-Bauru, Suku Seloi Malere, Postu Administrasaun Aileu, Munisipiu Aileu.
Komando FALINTIL-Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL) konstrui uma ba inan faluk Maria nee, parte ida husi planu no programa konstrusaun uma 50 ba família vulnerável inisia iha ambitu Komemorasaun Aniversáriu Loron FALINTIL ba dala 50. Maibe, tanba limitasaun tempu no kondisaun teknika sira, entrega uma sira nee adia fali atu halao iha ambitu aniversáriu transformasaun FALINTIL ba F-FDTL, neebe sei komemora iha 2 Fevereiru 2026.
Entretantu projetu pilotu nee envolve uma lima deit, no Munisípiu rua hanesan Baucau no Aileu mak sei inaugura uluk hanesan parte husi programa solidariedade sosial. Tanba nee F-FDTL hatudu laran diak, entrega uma dignu ba inan faluk Maria neebe moris vulneravel.
Komemorasaun tinan 25 transformasaun FALINTIL laos deit atu lembra istória luta libertasaun, maibe mos hatudu mudansa hosi forsa rezisténsia ba instituisaun profesional neebe servisu ba povu.
Xefe Estadu Maiór Jenerál Forsa Armada (XEMGFA), Tenente Jenerál Domingos Raul “Falur Rate Laek” neebe reprezenta husi Koronel Alberto dos Santos dehan, entrega uma dignu ba família vulnerável iha Suku Malere, Munisípiu Aileu, hatudu katak F-FDTL kontinua komprometidu atu fo kontribuisaun real ba dezenvolvimentu sosial no hadia kondisaun moris komunidade sira.
Nia deklara, inisiativa nee reforsa relasaun entre forsa defeza no povu, ho baze iha solidariedade, responsabilidade, no humanidade.
Entrega uma nee hanesan mos parte hosi programa solidariedade sosial F-FDTL atu ajuda família sira neebe presiza liu. Inisiativa nee mos reflete espiritu transformasaun FALINTIL ba dala 25 hosi forsa luta ba instituisaun defende nasaun no servisu ba povu.
“Ohin, iha Baucau no Aileu, ita inaugura laos deit infraestrutura fizika, ita inaugura marku dignidade umana nian. “Uma ba Esperansa” enkarna vizaun Forsa Armada modernu neebe komprende katak Defeza Nasionál labele haketak husi Seguransa Umana,” hatete Xefe Estadu Maiór Jenerál Forsa Armada (XEMGFA), Tenente Jenerál Domingos Raul “Falur Rate Laek” neebe reprezenta husi Koronel Alberto dos Santos ba jornalista sira iha ambitu entrega uma ba faluk Maria, iha Aldeia Kota-Bauro, Aileu, Domingo (01/02/2026).
Nia informa, obra sira nee harii ho kosar no kompetensia teknika husi militár sira no materializa ho apoiu indispensavel husi Ministériu Defeza, hatudu katak, farda kamufladu mak símbolu protesaun no refújiu ba sira neebe vulnerável.
“Ida nee mak Koperasaun Sivil – Militár nia exelénsia, halibur dixiplina no kapasidade lojistika Forsa Armada nian ba nesesidade loloos populasaun nian, hametin lasu neebe labele kotu entre populasaun no ninia instituisaun Defeza. Ba pesoal militár sira hotu neebe halao serbisu ida nee ita-boot sira nia esforsu harii uma no hametin konfiansa ba instituisaun. Ita sei kontinua servisu ho rigór no umanizmu, hodi garante katak, iha ita-nia protesaun, laiha ema ida maka ita husik hela ba kotuk”, nia koalia.
Iha fatin hanesan, Prezidente Autoridade Munisipiu Aileu, João Bosco dos Santos fundamenta tan katak, uma neebe konstrui husi F-FDTL hanesan parte ida mos kontribui ajuda Governu lokal, maske ho sira nia orsamentu naton no sira nia difikuldade barak, mais sira bele poupa osan sira neebe konstrui haree buat neebe mak Governu infrenta.
Nia mos agradese ba F-FDTL bele tulun ona Governu lokal, tanba harii uma ba ema vulneravel, tuir lolos governu lokal nia kompetensia, maibe kabe mos ba orsamentu neebe minimu, maibe parte F-FDTL tulun ona bele oferese uma ida neebe Inan faluk Maria Pereira.
“Ita hare uma nee tama ho kualidade diak tebes. Ita sei hamutuk karik ba oin se bele halo tan iha tinan sira tuir mai. Ohin hau tama ba hare uma nee karik bele mos aumenta tan kama oan ruma, tanba uma diak tiha ona, maibe kama laiha, ida nee hanesan proposta ida”, nia dehan.
Nunee mos, Xefe Suku Seloi Malere Antonio dos Santos Loco rekonhese duni katak, durante nee inan faluk Maria hela iha uma ida neebe harii desde 1999 ho kondisaun neebe ladiak, uma neebe kanek aat no ai rin mos lahuk hotu kedas.
“Hau hanoin ona senhora Maria iha hau nia kakutak katak, senhora Maria antes nee xefe suku sesante sira propoin ona uma UKL maibe ferik nee la hetan, hau buka meius balun la hetan, maibe derepenti mensagen balun neebe hatoo husi administrador postu no ekipa enjenheria F-FDTL katak, hare fatin ida nee no ekipa tun dok kedas uluk katak, fatin uma nee merese duni konstrui foun,” esplika Antonio.
Nia tenik, benefisiariu ba uma refere, Maria Pereira senti kontente tebes, tanba hetan uma ida neebe dignu oferese husi F-FDTL hodi bele tulun nia hamahon aan iha uma refere, tanba durante tinan barak nia laran nia hela iha uma ida neebe ho kondisaun udan ben tama.
“Hau kontente tanba uma nee mos halo hotu ona, uma nee durante halo fulan haat ba leten. Hau kontente haree uma kondisaun nee sira F-FDTL oferese ho kondisaun diak tebes,”nia deklara.
Núnee mos, Maria Pereira nain ba uma nee mos konta katak, antes nee ninia uma kondisaun aat tebes, maibe nia ho nia beiaon nain ida nafatin hela, maske udan been tama, tanba laiha altenativu uma seluk para nia ho nia beiaon hodi hela.
“Uma uluk nee taka ho kalen, maibe airin mak lahuk hela, hau atu ba tesi ai mos ladiak, hau atu halo fali mos ladiak neebe hau tur haree deit, maibe agradese forsa sira mak mai no uma mos mai ona, hau kontente los. Uma uluk nee udan tun bokon hotu, hau mak taka ba taka mai mos ladiak nafatin. Hau kontenti ho uma ida nee, ba oin la hela iha bokon laran ona. Ami nain rua deit mak hela, hau nia laen mate tiha tinan barak nia laran, hau ho hau nia beioan, hau nia oan ida deit, oan feto ida, mais la besik hau ida, hau ho hau nia oan deit. Rai ba halo uma agora nee rai privado, uma nee uluk aat nee komesa desde 1999 la troka deit. Hau mesak deit atu halo saida hau bila aan hela”, nia konta.
Tuir reprezentante familia benefisairiu, Joanico Amaral Lopes haktuir katak, benefisiariu Maria nian iha oan nain-ida feto, maibe ba tiha Irlandia la hare nia inan, no durante nee Maria hela deit ho nia beioan idade 8 iha uma ida neebe antes nee kondisaun ladun favoravel tebes atu hela.
Maria neebe ho idade idozu ona, durante nee mos moris ho kondisaun kbiit laek, tanba ninia moris depende ba kualker sasan sira neebe nia iha hodi faan iha merkadu hetan netik osan ba sustenta moris loro-loron nian.
“Iha nee ferik nia moris loro-loron mak faan sasan neebe kualker hetan osan. Ferik iha familia, maibe nia hanesan sistema uluk nia la toman ema atu hela ka besik, nia so buka ida mesak deit durante tinan barak nia laran. Ferik nia uma nee iha 1999 ema sunu, depois hetan tiha kalen ida Australia nee, entaun uma uluk halo ho kalen, nia lolon didin ho kalen no airin sira lahuk hotu, la kaer iha rai ona, soque airin balu mak kaer iha uma tahan metin no udan mai laran bokon hotu no dapur iha laran mos udan ben tama hotu”, nia konta.
Enkuantu, uma refere ho medida 9-12 kompleta ho haris fatin no iha kuartu tolu, sala vizita ida, no kompleta mos ho varanda. Uma refere tinta ho kor matak neebe ninia kores nabilan tebes iha ema hotu-hotu nia matan ho ambiente neebe mak furak tebes.
Depois uma refere hahu hatur fatuk dahuluk ba konstrusaun dahuluk iha loron 01 Agostu tinan 2025 neebe oferese husi instituisaun F-FDTL ho orsamentu besik millaun $15 neebe faze konstrusaun ho durante fulan hirak nia laran no hotu iha 2026.*
(jen)







