BOBONARO, STLTIMORLESTE.com – Komando FALNTIL-Forsa Defeza Timor Leste (F-FDTL) hamutuk ho Veteranu inklui funsionariu sira hodi komemora loron FALINTIL iha Munisípiu Bobonaro, Postu Administrativu Maliana, Suku Holsa, maibe partisipasaun husi komunidade laiha.
Xefe Estadu Maiór Jenerál F-FDTL, Tenente Jeneral Domingos Raul “Falur Rate Laek” Reprezentante husi Xefe Gabinete Apoio Autoridade Maritima Nasional (AMN) Kapitaun Mar e Guerra Adão Brito (Jecky) dehan, ohin selebra aniversariu kriasaun FALINTIL ba dala-50 neebe sei selebra fundamental loron 20 de Agostu tinan nee iha Tasi-Tolu Dili, tanba nee ohin komemora iha Munisípiu Bobonaro.
“Ita halibur malu laos deit atu reflete pasadu komun, maibe atu hafoun paktu valar sira neebe fo sentidu ba ita nia prezente no trasa lalaok ba ita nia futuru,” dehan nia liu husi diskursu Zimnajiu Munisípiu Bobonaro, Tersa (19/08/2025).
Nia tenik, loron ohin fo memoria, ba gratidaun no ba responsabilidade. Memória ba sira neebe luta no lakon iha funu laran, gratidaun ba sira neebe persiste, responsabilidade ba jerasaun sira neebe sei simu eransa ba nasaun neebe harii.
Nia esplika, TL nia luta be autodeterminasaun, FRETILIN (Frente Revolusionária ba Timor-Leste Independente) mosu nuudar forsa politika xave ba buka ukan rasik-an, iha presaun no konflitu kolonial nia leet.
Ho nune’e, kriasaun ba FALINTIL iha loron 20 de Agostu tinan 1975 katak, defeza ba povu Timor no territóriu presiza organizasaun militar neebe iha kapasidade atu proteje populasaun, apoia independensia, no reziste agresaun esterna, liu liu hasoru poder sira neebe ameasa mehi ba libertasaun nasional.
Nia informa, FALINTIL nia kriasaun nuudar espresaun ida husi imperativu étiku, atu garante ba povu Timoroan direitu be autodeterminasaun, independensia no dignidade. Iha tempu difisil rezistensia nian, prinsipiu sira nee metin sai elementu esensial iha formasaun no konsolidasaun ba identidade nasional.
“Entre prinsipiu sira nian, destaca direitu ita nia povu ninian atu lori sira nia destinu rasik, disiplina no espiritu sakrifisiu koletivu nuudar dalan ba persistensia, dignidade umanu nuudar valor absoluta, unidade iha diversidade nuudar forsa koezeun, no solidariedade interna no internasional nuudar ponte entre ita nia istoria no komunidade nasaun sira seluk,” nia deklara.
“Tema neebe orienta ba loron reflesaun ohin nian “Habelar Dame ba Mundu” dialoga diretamente ba dadersan ida ne’e.
“lha nia istória, iha funu laran ita aprende halo funu, nunee mos iha tempu paz ita hatene halo paz. Se luta ba libertasaun hanorin ita atu defende ita nia rain, maturidade demokritika ezije atu ita loke odamatan ba mundu, hodi fo sasin katak, dame mak obra justisa nian, dialogu nian, no servisu hamutuk nian,” nia informa.
Nia koalia, ba Veteranus no Kombatentes Libertessun Nasional, agradesimentu neebe klean ba ita-boot sira nia aten barani, sakrifisiu, no kontribuisaun sira nee iha forma FALINTIL ho Forsa Defeza Timor-Leste marka ida nee serve ho tranzite ba jerasaun foun sira valor dignidade umana, respeito, korajen, disiplina, solidariedade, no lealdade ba povu, no promove rekonsiliasaun étika no defeza neebe responsavel, neebe fokus tiha ba populasaun nia moris diak. So ezerse servisa públiku exemplar no defende soberania no dame ho serenidade no orgulhu.
Nia hatutan, ba familia sira husi eroi no eroina sira neebe monu iha funu laran husi Frente Armada, Frente Klandestina, Frente Diplomátika, dadur iha funu laran, juventude loriku aswain, Igreja Katolika, hotu-hotu nia aten-barani no sakrifisiu sai nafatin fundasaun ba liberdade. Organizasaun sira neebe akompaña no apoia luta ba harii Estadu, inklul instituissun politika, militar, sivil, umanitaria, no internasional sira neebe kontribui ba pás, justisa, no moris diak ba povu no ba hotu-hotu, “ita nia agradesimentu klean no ita nia kompromisu atu kontinua hari, Timor-Leste ida neebe justu, prosperu, no estável,” nia argumenta.
Nia hatutan, iha subtema ha tinan ida nee, mak, FALINTIL no identidade nasional, haril karakter nasaun ida nian.
“Ita afirma katak identidade los monumentu imovel, maibe prosesu moris ida. Karakter nasional hetan forma liu husi susar no terus, kontinua forma ohin loron liu husi responsabilidade loron-loron nian, hanesan governasaun, servi, eduka, produs no tau matan. FALINTIL hanorin katak, nasaun ida nia karakter harii liu husi soberania ho responsabilidade katak, defende territoriu no independensia, respeita ba direitu internasional, no haburas relasaun vizinhu neebe diak.
Iha fatin hanesan, diskursu Prezidente Republika (PR) Jose Ramos Horta, Reprezentante husi Sekertariu Estadu Ensinu Segundaria Jeral no Tekniku Vokasional, Domingos Lemos Lopes informa, Munisípiu Bobonaro selebra tinan 50 fundasaun FALINTIL, Forsa armada ba Libertasaun Nasionál Timor-Leste nian, neebe harii iha loron nee kedas iha tinan 1975, bainhira Komite Sentral FRETILIN proklama insurreisaun armada jeräl tuir asaun armada neebe lansa iha loron 11 Agostu 1975.
“Data nee fo hanoin mai ita katak, konflitu trájiku dahuluk neebe akontese iha ita nia rai, mak konflitu entre maun alin Timoroan sira, funu sivil iha fulan Agostu tinan 1975. Krize no krime boot sira mosu durante tempu luta ba ukun rasik-an, iha neebe timoroan sira oho timoroan sira seluk. Krize 2006 nian mos ita nia responsabilidade rasik no krize ida neebe maka dezonra ita teb-tebes,” nia informa.
Nia dehan, lisaun dahuluk neebé tenke aprende husi kapítulu nakukun sira nee iha istória,evita retórika polítika, ideolojia sira neebe kopia ladún diak husi realidade sira seluk no evita diskursu sira neebe halo manas emosaun no bele sunu ahi.
Nia esplika, diálogu no diálogu, laos diálogu tilun-diuk nian, maibe diálogu neebe parte seluk rona no respeita. Diálogu, dalan úniku atu prevene konflitu sira, harii ponte sira entendimentu nian neebe seguru, no antidotu ida kontra violensia.
Nia koalia, loron 20 fulan Agostu tenke hanoin nuudar loron neebe líder politiku sira la konsege halo dialogu, loron reflesaun ida atu istória labele repete.
“Ita selebra FALINTIL, neebe halo funu iha konfrontu dahuluk no retirada iha Balibo, Maliana, Atabae no hatene defende ho eroísmu ita-nia sidade doben Díli, neebe viola iha loron fatídiku neeba, loron 7 fulan Dezembru 1975. Ita selebra tinan 24 luta armada no politika FALINTIL nian,” nia hatete.
Nia esplika, fo omenajen ho agradesimentu klean ba erói no mártir sira, selebra erói moris sira, erdeiru memória nian no konstrutor sira liberdade nian, no ita fo onra ba mártir pátria sira nian.
“Hau sauda veteranu sira, feto rezistensia armada no klandestina nian, funu nain sira, foin sae sira RENETIL nian, membru rede klandestina nian, bispu sira no padre no madre sira neebe fo lian ba justisa, no família sira hotu neebe, ho korajen, sustenta esperansa nasionál.Ita nia memoria koletiva iha ligasaun ho naran no hahalok sira neebe reziste too sira nia iis ikus, Ita labele hanoin ema hotu iha momentu ida nee, maibe ita bele hanoin balu ne’ebé inspira ita loron-loron,” nia informa.
Nia hatutan, Nicolau Lobato, Primeiru Ministru no Komandante-em-Xefe, mate iha kombate iha loron 31 fulan-Dezembru tinan 1978, simbolu ikus sakrifisiu nian, iha loron 16 fulan Agostu nee PR halao viajen ba fatin neebe nakonu ho raan neebe Nicolau Lobato mate ho eroízmu no dignidade.
“Hau akompaña husi Nicolau Lobato nia oan-mane mesak, José Lobato. Hau agradese ba Governu, ba CEMGFFDTL no Subxefe Estadu Maiór, autoridade munisipiu Manufahi (Same) no Jeneral reformadu Lere Anan-Timur, ba esforsu neebe halo hodi prepara hau nia deslokasaun. Hau nia intensaun modesta loos, atu too iha fatin neebe Nicolau Lobato mate no halo proposta ruma hodi dignifika fatin nee. Ema simples no haraik aan rihun ba rihun mai iha fatin nee. Hau lakohi atu inkomoda ka fo todan ba autoridade no populasaun lokal sira ho hau -nia vizita,” nia tenik.
Nia hanoin ho respeitu klean líder sira neebe sobrevive iha okupasaun no lidera rekonstrusaun nasional, Kay Rala Xanana Gusmão no sira neebe lao hamutuk ho nia dezde 1975 no liuliu dezde 1981 no too iha Tasi-Tolu iha meia-noite loron 20 fulan maiu tinan 2002.
Enkuantu FALINTIL halo rezisténsia iha foho, Rede Klandestina neebe kompostu husi ajente anonimu sira, mane, feto no joven sira neebe barani-mak asegura ligasaun entre funu nain sira no sidade okupada sira, hodi mantein rezisténsia moris iha vijilánsia permanente nia okos.
Nia afirma, tinan 2025 iha signifikadu uniku ba Nasaun Timor Leste. Iha fulan hirak nee nia laran.
(jen)







