NITIBE, STLTIMORLESTE.com – Hafoin Kompanhia Lifau Indah hadia estrada husi mota ibun Oelet, Suku Usi Taku sae ba too foho leten Nitibe, iha tempu udan komunidade hahu preokupa ona tanba kondisaun estrada nee komesa kuak daudaun ona tanba la iha bee dalan. Tanba nee tuir Diretor Kompanhia katak, projetu nee sei servisu ba too tinan 2025, kompostu husi loke estrada halo luan, ateiru, halo barazen no valeta kuak.
Tuir komunidade Usitaku Nitibe, Marcos Colo ba STL, Kuarta (17/12/2025) katak, Kompanhia Lifau Indah maka manan obra loke halo luan estrada, fera foho sira nee hodi hadia estrada maibe tempu udan, seidauk iha bee dalan no barazen, fo impaktu ba kondisaun estrada nee komesa kuak dadauk ona tanba udan boot bee suli liu husi karreta no motor nia dalan fatin, implika movimentu transporte povu ba mai araska loos.
“Ita haree estrada nee antes udan, kaber loos, maibe hafoin udan monu ba rai, estrada neebe kompanhia hadia nee no ateiru, komesa kuak iha fatin-fatin tanba seidauk iha bee dalan, tanba nee ami rekomenda ba governu atu obra nee tenke kontinua hodi finaliza liu husi nahe alkatraun ou sumentu, inklui halo bee dalan nomos barajen iha estrada ibun, atu nunee labele akontese rai monu,” dehan Marcos.
Nia haktuir tan katak, Kompanhia Lifau indah, halo serbisu diak ona, maibe ami husu atu hadia uluk estrada husi Oelet maka sae ba foho Nitibe, atu nunee hafasil movimentu povu nian lori material konstrusaun nomos produtu agrikultura ba merkadu, realidade kondisaun estrada neebe foin lalais nee kompanhia simu ordem atu hadia estrada nee, mas ikus-ikus nee akontese anin no udan boot, bee komesa suli liu husi estrada laran tanba sedauk iha valeta, barazen nomos nahe alkatraun ou sementi.
Relasiona ho problema nee, Jestor Postu Administrativu Nitibe, Agustinho Afulit mos rekonhese katak tinan nee mudansa klimatika akontese udan boot, entaun estrada neebe kompanhia hadia nee, area balun hahu kuak no aat, difikulta kareta kiik no motor nia movimentu iha tempu udan.
“Iha inisiu kedas, ita koalia ona ho parte relevante hanesan Diresaun Rejional Infraestrutura, maibe liu husi politika Autoriidade RAEOA Sesante, Avo Rogerio Tiago de Fatima Lobato liu husi Diresaun REjional Infraestrutura neebe fo ordem serbisu ba Kompanhia Lifau Indah hahu husi estrada Oel-Nitis agora mai too ona iha Fatukenfua, politika governu oinsa atu fo asesu ba ita nia komunidade sira neebe hela iha foho atu halo movimentu iha tempu bailoron nomos iha tempu udan husi suku ida, tanba nee kona ba bee dalan, iha tempu neeba tama kedan ona iha planu liu husi Ajensia Dezenvolvimentu Nasional (ADN) ho Obras Publiku, tanba nee ita nia Kompanhia Lifau Indah, nia hahu uluk ona bee dalan husi Oelnitis sae ba iha Suku Lelaufe, tama ba Suku Usitaku no dadaun tama too ona Fatukenfua,” dehan nia.
Nia haktuir tan aktak, informasaun neebe nia rona husi autoridade relevante katak, tinan 2026 maka kontinua halo valeta kuak no drainajen husi Fatukenfua ba tun too mota Oelet Baoknana hodi satan netik rai neebe ateiru liu husi projetu pakote emerjensia sira husi Konselhu Administrasaun Fundu Infraestrutura (KAFI), I, II, III no IV iha area foho suku 5 iha Postu Administrativu Nitibe tomak, inklui estrada husi parte Suku Suni Ufe too Citrana Suku Beneufe.
“Ho problema nee, ami iha ona inisiativu atu koalia ho Xefe Suku sira iha Nitibe, atu sira propoin nafatin ba Autoridade RAEOA, atu kontinua tau matan nafatin ba kondisaun estrada sira iha area rurais.
Iha fatin seluk, Diretor Kompanhia Lifau Indah, Fernando Mak dehan, projetu alargamentu estrada husi Mota Oelet Baoknana ba Nitibe Suku Usi Taku too Suku Lelaufe, sei kontinua projetu nee too 2027.
“Ami kontinua halo nafatin serbisu tuir kontratu neebe maka autoridade fo ona mai ami hodi halao dezenvolvimentu infraestrutura liu-liu estrada husi Mota Oelet Baoknana too Suku Lelaufe, fronteira ho Suku Ban Afi. Ami nia projetu hadia estrada area remotas sei kontinua lao nafatin ho nahe sementi, halo drainazen no bee dalan. Tanba nee hau husu ba povu iha area remotas Nitibe, atu labele duvidas, projetu nee aprova tiha ona husi Governu, maibe ita halo serbisu tuir nia tempu, labele serbisu ansi maibe serbisu tuir kada etapa, kompostu husi ateiru, halo baleta, gorong-gorong, depois hadia estrada halo didiak maka foin nahe sementi,” dehan nia.
Progresu serbisu atual ba estrada Oelet ba too Suku Lelaufe, atinji ona 28% ona no serbisu iha area rurais kontinua lao nafatin hodi finaliza projetu nee atu povu bele uza hodi halo movimentu.
Jornalista: Joseph Koa
Editor: Joseph Koa







