BAUKAU, STLTIMORLESTE.com – Komunidade Suku Samalari, Postu Administrativu Baguia, Munisipiu Baukau, agradese ba IX Governu Konstitusional neebe liu husi Ministeriu Obras Publikas (MOP) responde ona preokupasaun neebe durante tinan naruk enfrenta.
Reprezentante komunidade Suku Samalari, atual Xefe Suku Samalari, Maria Lucia A. da Silva hatete, durante tinan naruk mota Galasa sai preokupasaun ba komunidade sira iha Postu Baguia, tanba tempu udan bainhira mota tuun la permite komunidade sira lao ain no ho transporte publiku no privadu viajen husi Baukau Vila ba Baguia no husi Baguai ba Baukau Vila labele utrapasa, tanba laiha ponte.
Aleinde nee mos fo ona risku ba komunidade balu nia vida bainhira tenta hakarak hakuur mota refere, maibe iha tempu IX Governu Konstitusional nee bele ajuda ona movimentu komunidade sira nian liu husi ponte neebe atu konstrui, tanba nee agradese ba Governu.
“Ho ida nee, lansamentu fatuk dahuluk nee fo ona sinal pozitivu mai ami komunidade Samalari no komunidade Baguai tomak, tanba ponte nee asesu ba ema hotu Inklui komunidade Postu Uatukarbau, tanba nee grasa Maromak nian, IX Governu Konstitusional bele aprova halo konstrusaun ponte,” hatete Maria Lucia iha Samalari bainhira lansa fatuk dahuluk ba konstrusaun Ponte iha mota Galasa, Kinta (27/03/2025).
Xefe Suku Samalari nee konsidera lansamentu fatuk dahuluk ba ponte neebe atu konstrui iha mota Galasa nee, nuudar sinal pozitivu husi Programa IX Governu Konstitusional neebe liu husi Ministeriu Obras Publikas hakarak garante movimentu komunidade ho transporte lao diak, nunee bainhira finaliza sei fasilita liu tan movimentu ema ho transporte husi Baukau Vila ba Baguia no mos ba komunidade sira husi Postu Administrativu Uatukarbau, Munisipiu Vikeke, tanba dalan iha ligasaun.
Nia argumenta, projetu konstrusaun ponte iha mota Galasa nee akontese, tanba grasa Maromak nian neebe liu husi IX Governu Konstitusional hodi responde komunidade nia halerik ba kondisaun infraestrutura iha baze.
Nunee mos Prezidente Autoridade Munisipiu Baukau, Veneranda Lemos apresia ho programa Governu sentral neebe bele implementa ona projetu konstrusaun ponte foun iha Postu Baguia ho montante orsamentu boot neebe hakarak fasilita movimentu komunidade nian diak liu tan iha tempu udan, tanba durante nee laiha ponte hodi difikulta movimentu komunidade ho transporte.
“Ponte nee importante tebes ba ita atu bele halo ligasaun entre Suku ba Postu no ba Aldeia sira, nunee mos bele fasilita ita nia maluk agrikultor sira nia movimentu lori produtu ba merkadu. Bainhira ponte estrada nee prontu ita nia ekonomia bele sirkula iha Baguia fo moris ba komunidade sira,” Veneranda akresenta
Nia katak, projetu konstrusaun ponte foun iha mota Galasa Samalari ho durasaun tempu badak, tanba kompanhia implementador projetu servisu fulan 12, nunee husu komunidade sira atu koopera, maibe laiha koperasaun no hakarak impede, nee fo impaktu ba dezenvolvimentu iha Baukau, liu-liu iha Postu Baguia, tanba komunidade agrikultores sira sei labele transporta produtu lokal ba asesu merkadu hodi atende nesesidade ekonomi familia.
Enkuantu reprezentante Governu liu husi Ministru Obras Publikas, Samuel Marcal parabeniza komunidade sira iha Postu Baguia, tanba hetan projetu boot rua (2) kompostu reabilitasaun estrada husi Postu Laga ba Baguia neebe kontratu ho orsamentu kuaze milhões US$ 21 no ponte foun ho milhões US$ 4.
Samuel katak, projetu konstrusaun ponte no reabilita estrada diresaun Laga-Baguia Governu aloka kuaze milhões US$ 25, tanba Governu fihir Postu Baguia iha potensialidade ba setor agrikultura no hortikultura, maibe kondisaun estrada no ponte difikulta komunidade sira labele lori produtu lokal ba asesu merkadu.
“Ita fo prioridade ba Baguia, tanba rai bokur pontensial ba agrikultura, Baguia la hamlaha, tanba hotu hotu badinas halo toos halo natar, hatudu katak iha rai ida nee diak, tanba nee ita halo estrada ponte para hahan sira balu han balu faan hodi selu oan sira nia eskola,” Governante Samuel argumenta.
Nia katak, Governu nia hakarak projetu rua refere lao ho diak hodi fo benefisiu ba komunidade iha baze, tanba bele fasilita ona hodi lori produtu lokal ba merkadoria, nunee husu Baguia oan atu koopera, laos impede, maibe Samuel fiar, asaun impede projetu sei la akontese iha Baguia, tanba Baguia oan hakarak dezenvolvimentu.
Nia argumenta, bainhira projetu konstrusaun ponte no reabilitasaun estrada Laga-Baguia remata sei kontinua reabilita tan estrada husi Baguai ba Postu Uatukarbau Munisipiu Vikeke, tanba Governu prosesa ona, maibe hein projetu rua iha Baguai nee remata.
Nunee mos ba Munisipiu seluk neebe daudaun kondisaun estrada aat, ponte grave no laiha ponte, daudaun prosesu ona atu atende ho fazeadamente.
Entretantu projetu konstrusaun ponte foun iha mota Galasa responsabiliza husi kompanhia MCC 20 Group Corp. LTD (Xina) ho numeru kontaktu 009/MOP-2024 no durasaun servisu fulan 12 ho valor orsamentu US$ 4,025,624.71 no supervizaun husi Ministeriu Obras Publikas.
(tom)