DILI, STLTIMORLESTE.com – Organizasaun Naun Govermental Lao Hamutuk aseita Governu kansela osan emprestimu husi grupu Banku Mundial.
Tuir Peskizador Ekonómia Lao Hamutuk, Celestino Gusmão katak, sira husi parte Lao Hamutuk nia pozisaun ba kualker imprestimu ida, Lao Hamutuk la konkorda, inkluzivamente imprestimu neebé Governu halo tiha maibe Kansela sira konkorda. Sira apresia inisiativa ida nee, katak problema fundamentais neebe Timor Leste iha Fundu Petroliferu (FP), agora tenke haree mos utilidade husi Projetu neebe finansia inklui teknika kona-ba kustu manutensaun sira hotu.
Tuir nia, inklui imprestimu ida ba Setor Edukasaun, maibe Setor Edukasaun Setor ida neebe importante tebes, tanba sa mak Governu la aloka Orsamentu Jeral Estadu mais sira hakarak imprestimu.
“Ida nee se agora governu kansela projetu neebe imprestimu asina tiha ona nee ami konkorda nee aseita, mais laos ida nee deit, ami hanoin katak presiza avalia imprestimu sira seluk mos neebe halo tiha ona, nee para aselera kontratu hodi selu lalais depois labele halo tan imprestimu”, katak Peskizador Ekonomia Lao Hamutuk, Celestino Gusmão ba jornalista sira liu husi telefone, Kinta (12/12/2024).
Nia afirma, infelizmente governu kansela projetu ida nee, mais sira mós promete atu halo tan imprestimu, sira husu tiha ona Parlamentu no Parlamentu fo lisensa tiha ona atu halo imprestimu ba milhaun US$ 850 neebe sei halo negosiasaun tinan 40 nia laran. Ida nee sira preokupa katak Parlamentu mos fo lisensa ba montante deit mais la lisensa ka la aprova ba projetu espesifiku ruma neebe karik sei halo saida no utilidade saida no kustu hira.
Buat sira nee hotu Parlamentu Nasional aprova tiha ona no Prezidente Republika promulgadu tan ona, entaun iha parte ida sira kansela imprestimu mais parte sira kontinua buka dalan halo negosiasaun bá imprestimu foun too milhaun US$ 850.
Maibe haree iha livru Orsamental sira no lei proposta Orsamentu Jeral Estadu ba 2025. Imprestimu nee atu halo iha fundu ka laiha fundus nee nia risku iha, resiko mak nia bele redus soberania, resiko tanba hakarak ka lakohi tenke selu iha momentu neebe Timor Leste osan laiha no momentu neebé iha osan oituan nee risku boot ba nasaun nee.
Entretantu tuir reuniaun Konselhu Ministru Kuarta horiseik, iha projetu sira neebe aprezenta husi Ministra Finansas ba Konselhu Ministrus delibera hodi autoriza kanselamentu ba Akordu Finansiamentu ho International Development Association husi Grupu Banku Mundial neebe iha relasaun ho, Projetu Timor Leste Basic Education Strengthening and Transformation.
Enkuantu loron 29 fulan Dezembru tinan 2020, ho montante milhaun US$10,9 Direitus de Saque Especiais (SDR), ekivalente ho milhaun US$ 14,4 (Empréstimu n. 6551-TP). Projetu Timor Leste Water Supply and Sanitation, loron 29 fulan Dezembru tinan 2020, ho montante milhaun US$ 18,2 SDR, ekivalente ho dolar amerikanu milhaun US$ 24,1 (Empréstimu n. 6559-TP). Projetu “Dili Water Supply”, loron 27 fulan Julhu tinan 2022, ho montante millhaun US$ 87,6 SDR (ekivalente ho dolar amerikanu milhaun US$ 116 (Empréstimu n. 7100-TP).
Hafoin halo analize klean ida ba projetu sira neebe finansia husi emprestimus, konklui katak projetu balu seidauk hahu ka iha taxa ezekusaun nesbe kiik tebes. Tanba nee governu deside atu kansela ka reformula projetu balun, no esplora fontes finansiamentu sira seluk ba projetu sira seluk, nunee akordus finansiamentu neebe asina ona la presiza tan.
(gui)