DILI, STLTIMORLESTE.com – Relasiona ho komemorasaun loron Konsulta Popular nian, konsidera katak husi loron nee mak liberta Timor husi terus.
“Lori Governu nia naran haksolok tebes, ohin ita komemora fila fali 30 de Agosto tinan 26 ba kotuk, ho esforsu Timoroan tomak ita bele liberta fila fali rai ida nee liu husi konsulta popular,” dehan Ministru Administrasaun Estatál, Tomás do Rosário Cabral iha Largo Licidere, Sabadu (30/08/2025).
Nia esplika, ohin 30 de Agosto 2025, tinan ida nee mos ita sei selebra 50 anos ba ukun rasik aan, ba juventude sira, ba foin sae sira, 30 de Agosto sai memoria ida atu ita halo reflesaun, video neebe iha hatudu mai ita ferik no katuas sira, labarik sira, depois de prosesu votasaun tenke buka oinsa atu salva sira nia moris.
“Komemorasaun ba tinan ida nee ho nia lema lori Timor ba mundu, tanba Nasoes Unidas mak organiza referendum nee iha 1999, no lori Governu nia naran agradese ba ita hotu, liu-liu ba FALINTIL sira neebe reziste nafatin hodi determina sira nia prezensa ba referendum, ba klandestina neebe mobiliza nafatin joven sira hakmatek hodi fo votus ba 30 de Agosto tinan 1999,” nia argumenta.
Nia sublina, ita mesak deit ita sei labele halo buat ruma, ho lideransa ita nian iha rai liur sira bele konsege fo informasaun ba publiku, liu-liu Dr Jose Ramos Horta hanesan mos reprezentante ita nian iha rai liur. Nunee referendum 1999 laos fasil atu deside buat neebe ita hakarak, violenssia barak ita nia maluk sira iha rai liur hasoru, frente diplomata sira nia papel importante tebes atu dehan ba mundu katak, Timor Leste iha hela violasaun Direitus Umanu, no agradese mos ba FALINTIL sira bele auguenta ho violasaun neebe iha.
Iha fatin hanesan Prezidente Republika, Jose Ramos Horta mos hatoo nia mensajen katak, loron ida nee luta ba independensia.
“Iha komemorasun nee destaka importansia estraordinaria loron 30 de Agosto iha istoria Timor Leste nian, hodi marka loron referendum iha tinan 1999, loron ida neebe desizivu liu iha nasaun nia luta ba independensia,” hatete PR, Horta.
Xefe Estadu hateten, sorte tebes tanba ita iha lider ida hanesan Maun Boot Xanana hodi halo negosiasaun ho Nasoins Unidas, Indonezia no Portugal hodi organiza resenseamentu no Konsulta Popular.
Nunee se laos Xanana aten barani no matenek karik, referendum nee nunka akontese “maske iha momentu neeba iha ameasa oin-oin no violensia, Xanana hatete katak ba oin nafatin, referendum tenke halo, tanba momentu neeba ONU ho Portugal hakarak hadia, maibe Xanana hatete ba oin nafatin. Momentu neeba iha lider ida fraku no tauk, entaun referendum adia too ohin loron hanesan Sahara nian.
Diplomata Senior nee hatoo ninia respeitu no agradesimentu klean ba Maun Boot Xanana, kombatente FALINTIL, Rezistensia Armanda, Rede Klandestina no ba ema hotu neebe sakrifika ba liberdade iha loron ida nee.
Jornalista: Terezinha De Deus
Editor: Xisto Mendonça da Costa







