Lu Olo: TL URA ba Dala 23 iha Pas, Maibe Ukun Mak Lalos

Eis Prezidente Republika atual Prezidente Partidu FRETILIN, Francisco Guterres Lú Olo. (Foto: Espesial)

DILI, STLTIMORLESTE.com – Eis Prezidente Republika atual Prezidente Partidu FRETILIN, Francisco Guterres Lu Olo hatete, Timor Leste (TL) ukun aan iha pas maibe ukun mak lalos.

Eis Prezidente Republika Francisco Guterres Lu Olo hatoo kestaun nee liu husi mensajen ba Loron Komemorasaun Restaurasaun Independensia ba dala-23, Tersa nee (20/05/2025).

Eis Prezidente Lu Olo dehan, Timor Letre nee iha hela pas nia laran, maibe ukun mak lalos, halo povu terus no ukun nain sira aproveita vantajen diak ba sira nia moris diak no família nia moris diak. Ida nee mak marka diferensa boot agora entre ukun nain sira CNRT, PD ho opozisaun FRETILIN.

“Hanesan dirijenti politiku hau la fo garantia pas, tanba pas nee depende husi ema ida-ida no too ema hotu-hotu nia nesesidade atu fo moris hakmatek ba ita nia moris rasik no ba ita nia rai. Timor Leste rai kikoan ida, metade ilha Timor husi parte oriental halo nia istoria ida neebe Timoroan hotu-hotu orgulhu no sei orgulhu nafatin tanba halo funu hasoru Indonezia jigante boot iha Sudeste Aziatiku too nia lakon funu ho ita, ho exercito guerrilha ida kiik durante tinan 24 nia laran! Referensia istorika ida nee halo mundu tomak mos hakfodak oinsa rezistensia TL bele halo funu, oinsa reziste no sustenta funu too manan,” Katak Lu Olo.

Lu Olo dehan, orgulhu ida nee mk dala barak lori hau, no lori ita hotu hametin ita nia fiar hateke ba futuru ho esperansa nafatin, hametin pas no halao dezenvolvimentu ida sustentavel ba ita nia rai. Husi sorin seluk, atu hametin pas liu tan presiza rekonhese saida mak ita halo tiha ona no saida mak ita seidauk halo, hafoin ita Restaura Independensia Nasional,” katak nia.

Lu Olo hatutan, dala barak politikus sira kontente deit ho demokrasia, ho liberdade atu konkore no konkista poder no halo exercicio de oportunidades, maibe laiha sentido de Estado nuudar servidor povu no garante moris dignu ba povu tomak, atu hametin pas la signifika partidu hotu-hotu tenke fahe kadeiras ba malu, maibe tenke hametin mak sira ida-ida nia kompromisu politiku ho povu no ukun tuir sistema no ho planu no programas politiku lo-loos. Labele horseik koalia buat ida, ohin halo buat seluk.

Nia Labele bosok povu! Labele halo drama politiku ho sentidu karismátiku falsu ida hodi fo deit ilusaun ba ema barak neebe neon sei mukit atu entende realidade ho nia sentidu pragmátiku!

Lider tenke eduka nia povu atu hatene partisipa ida desizaun hotu-hotu kona-ba ukun! Ida nee presiza kria mekanizmu oin-oin atu povu bele sente katak nia mak ukun duni nia aan, nia mak nia rai no nain lo-loos ba ukun an!

Atu hametin pas, lideres no politiku sira tenke hatene lo-loos katak Estadu nee ukun ho kontinuidade, Governu ida tun, ida sae uza rekursu Timor Leste nian hodi implenta polítika neebe dehan too 2030 ema hotu-hotu iha nia rendimentu rasik hodi garante estabilidade ba sira nia moris diak, ema hotu2 sei hetan saude diak, edukasaun ho kualidade diak no seluk tan.

“Maibe realidade hatudu oin seluk, osan barak ita gasta tinan 20 resin hatudu katak ita halo desperdicio boot em vez de resultados! Nee tanba ida ukun uluk, ida seluk ikus sobu tutuir. Laiha garantia atu hametin dezenvolvimentu, sidadaun sira lakon konfiansa ba nia ukun nain sira no ema rai seluk la fiar katak TL bele garante investimentu ho serteza no ho seguransa ba sira nia projetos investimentu. Atu habadak deit hau dehan atu garante paa presiza ukun neebe kaer ukun hatene halo diálogu, kurriji hanoin no hahalok sala hodi sai ba diak, onestu, íntegro no matenek hatene rezolve problema no ukun tuir sistema no fo konfiansa ba nia povu tomak,” katak nia.

Nia dehan, mensajen nee katak 20 Maiu 2025 kompleta ona tinan 23 ukun rasik an lo-loos. Estadu neebe harii nia baze mk Konstituisaun RDTL hodi define organizasaun poder Estadu nian no nain sira halo exercício poder polítiku ho respeitu nafatin prinsipiu separasaun no interdependensia poderes entre orgaun soberania sira hotu atu evita konsentrasaun poder ukun nian iha ema ida nia liman.

Ukun nunee, ukun sei respeita nafatin direitus, liberdades, no garantias fundamentais ema hotu-hotu nian. Tinan 23 nafatin apela ba malu hametin Estado de Direito Democrático no halao dezenvolvimentu sustentavel ba rai no ba povu TL.

(eme)

Share it :

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *