MFB Rejeita PR Horta fo Indultu ba Eis Padre Richard Dascbach

Movimentu Feminismu Baze (MFB) rejeita Prezidente Republika (PR), José Ramos Horta fo indultu ba eis Padre Richard Dascbach. (Foto: STL/Joaninha Belo)

DILI, STLTIMORLESTE.com – Movimentu Feminismu Baze (MFB) rejeita Prezidente Republika (PR), José Ramos Horta fo indultu ba eis Padre Richard Dascbach, tanba hetan kondensaun ba nia aktu abuzu seksual hasoru labarik sira iha Topu Honis Oekusi, nee laos hahalok laran luak nian, maibe hakanek povu.

Porta voz MFB, Belena Matos hatete, nuudar sidadaun nasaun ida nee nian no nuudar joven neebe fiar tebes iha justisa, dignidade umana no direitu ba ema oprimidu hotu, ami hakerek ba ita boot ho hirus no aten barani kona-ba lista indultu nian neebe submete husi IX Governu ba ita neebe inklui mos eis Padre kondenadu ida neebe hetan kondenasaun ba nia aktu abuzu seksual hasoru labarik sira iha Topu Honis Oekusi.

“Ita boot nia naran konhesidu iha mundu tomak nuudar manan nain ba Prémiu Nobel ba Pás, símbolu luta Timoroan nian ba justisa no autodeterminasaun, ita boot hamriik hasoru okupasaun, operasaun no luta ba sira neebe lian laek, ohin ami husu ita boot atu fo onra ba legadu nee los ho liafuan, maibe ho asaun, fo indultu ka komutasaun pena ba mane ida neebe hetan ona kondenasaun iha tribunal, tanba komete abuzu seksual, nee laos hahalok laran luak nian, maibe nee hahalok neebe hakanek povu, indultu neebe ita sei fo sei aumenta kanek neebe tinan naruk ona seidauk kura ho trauma sira ne’ebé sei kontinua iha vítima. Ita preokupa kona-ba predator ho idade boot hela iha besi prizaun laran, maibe ita la hanoin labarik sira neebe ho idade sei kiik deit, tenke sofre iha prizaun ida neebe ita la hetan ho matan,” hatete Porta voz MFB, Belena Matos liu husi konfensia imprensa iha Hak Farol, Sabdu nee (17/05/2025).

Nia dehan, ida nee laos trai deit sobrevivente sira husi abuzador nee, maibe trai mos prinsipiu sira direitus umanus, estadu direitu no justisa nian neebe ita boot nia naran reprezenta kleur ona, desizaun neebe atu foti labele haketak husi estrutura poder istoriku sira iha Timor Leste.

Bainhira estadu hili atu proteje predator ho poder neeba nen laos neutralidade, maibe nee komplisidade, ida nee mak konverjensia husi patriarkal no previleiju elit nian, iha neebe labarik kiak no ema oprimidu sira mak tenke halo sakrifísiu hodi proteje imajen husi podér dominante nian.

“Ita tenke husu ba ita nia aan rasik, se nia dame mak ita proteje, se nia liberdade mak ita fo prioridade no ho kustu saida, indultu ida nee sei nunka kona-ba rekonsiliasaun, maibe ida nee sei reforsa kultura ida, iha neebe mane sira neebe ho poder no iha instituisaun dominante nunka hetan responsabilidade lo-loos, iha neebe halo sobrevivente sira kontinua nonok no halo justisa nafatin dook liu tan ba ema sira neebe vulneravel liu.

Tanba istoria sei hanoin hikas momentu ida nee, ami hotu no jerasaun tuir mai sei hanoin serake Laureadu Nobel da Paz ida hamriik ho vítima sira violénsia nian ka apoia predator, nee laos ba desizaun politika leet deit, ida nee hanesan funu entre povu no sistema, entre sobrevivente sira no mane sira ne’ebé subar iha títulu no podér nia kotuk.

“Tanba nee ami oan feto husi inan sira neebe subar iha ai-laran, inan sira neebe faan isin no ruin ba rai ida nee, husi vendedores ambulantes, kiak sidade, toos nain, trabalhadores no povu kiak neebe so bele satan kabun ho ai-farina no aten barani hodi moris, ami husu ba ita atu labele fo indultu ba eis Padre Richard Dascbachz labele trai povu, labele hakoi justisa iha matan impunidade nia okos,” dehan nian.

(joa)

Share it :

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *