DILI, STLTIMORLESTE.com – Ministeriu Komersiu no Industria (MKI) ho koordenasaun no apoiu husi Gabinete Ministru Koordenador Asuntus Ekonomikus (MKAE) no Ministeriu Turizmu no Ambiente (MTA), sei realiza Feira Dili International Trade Expo 2025, iha Sentru Konvensaun Dili.
Ministru Komersiu no Industria (MKI), Filipus Nino Pereira hatete, feira Dili International Trade Expos 2025 nee sei hahu husi dia 28 Agostu too 1 Setembru 2025, iha iha Sentru Konvensaun Dili.
“Ita bolu naran Dili International Trade Expo 2025, programa nee hatur ona iha planu asaun anual 2025 nian iha MKI, ida nee sai primeiru espozisaun komersial, hakarak halo hodi hatudu ita nia kapasidade organiza eventu ho nivel internasional, espozisaun dahuluk neebe realiza, tanba ita haree mos ba potensialidade neebe ita iha potensia atividade ekonomiku, negosiu, potensialidade produtus, potensialidade produtu neebe iha, hatur mos kompetensia neebe fo MKI halo promasaun divulgasaun ba produtus akreditadus valor produtus ekonomi aas hodi bele responde mos, aleinde nesidades merkadu rai laran nomos merkadu internasional,” hatete MKI, Filipus Nino Pereira liu husi Konferensia Imprensa neebe halao iha Edifisiu MKI, Segunda nee (28/04/2025).
Nia dehan, feira nee importante tebes, tanba feria nee diferente ho feira sira seluk, temi feira kooperativu, tanba halao feira ho intensaun importante 3, primeiru atu selebra tinan 50 proklamasaun indepedensia nian. Tinan osan mean, tinan resureisaun ba Ekonomia pasu dahuluk hatudu katak TL ema hotu nian, TL mak hadomi, TL nuudar nasaun neebe nakonu ho oportunidade.
“Feira lori ita ba iha ambitu komemora tinan 50 loron proklamasaun indepedensia, segundu TL iha buat barak atu eksplora iha setor oin-oin neebe nakonu ho promesa neebe foti hodi hakbiit liu dezenvolvimentu ekonomiku iha ita nia rain,” dehan nia.
Governante nee hatutan, bainhira dezenvolvimentu ekonomiku lao, nee mahi boot prosperiedade bem estar povu no nasaun sei akontese iha neeba, tanba nee presiza dezenvolvimetu ekonomia parsitivu stok holder hotu-hotu tantu rai laran nomos rai liur tenke ativu progresivu para haree didiak oportunidade ekonomiku neebe iha sei fo moris ba nasaun.
“Tanba hakarak eksplora oportunidade saida mak TL iha, oportunidade saida bele faan, oportunidade saida mak ami nia produtu mak nia produtu mak ida nee, ami produtu mos sai trend ida ema hotu-hotu konhese internasional, terseiru hakarak hametin liu kooperasaun ekonomiku no entidades hotu-hotu tantu kompanhia ho kompanhia parseiru negosiu ho nunee mos relasaun bilateral TL nasaun barak, tanba TL adere ona ba Organizasaun Mundial Komersiu, ita sei ba tanba ASEAN atu hametin lasu kooperasaun ekonomiku ho entidades hotu-hotu, setor privadu no parseiru dezenvolvimentu,” dehan nia.
(joa)