MOP-UNICEF Realiza Workshop Kona-ba Justifikasaun Klimatika ba Setor Bee

Ministeriu Obras Publika (MOP) servisu hamutuk ho United Nations Childrens Fund (UNICEF) realiza workshop nasional ba dezenvolvimentu justifikasaun klimatika ba setor bee, saneamentu no ijiene. (Foto: STL/Jeniche da Costa)

DILI, STLTIMORLESTE.com – Ministeriu Obras Publika (MOP) servisu hamutuk ho United Nations Childrens Fund (UNICEF) realiza workshop nasional ba dezenvolvimentu justifikasaun klimatika ba setor bee, saneamentu no ijiene iha Timor Leste (TL).

Nia dehan, mudansa klimátika laos ona ameasa ida neebe dook iha Timor Leste.

“Ita hasoru daudaun ninia impaktu sira neebe makaas liu no inundasaun beibeik, rai maran neebe naruk, rai halai no temperatura neebe sae, eventu sira nee afeta hela ba ita nia bee matan sira, estraga infraestrutura WASH nian, no aumenta risku ba moras sira neebe hadaet husi bee, liu-liu iha komunidade rurál no vulneravel sira,” hatete Xefe Gabinete iha Minnisteriu Obras Publika, Cristovão Guterres ba jornalista sira iha Hotel Timor, Dili, Tersa (17/06/2025).

Nia tenik, bee, saneamentu, no ijiene mak sentrál ba saude nasaun nian, dignidade no reziliensia, karik la ho asesu neebe konfiavel ba bee-moos no saneamentu, povu partikularmente labarik no feto sira sei sai vulneravel nafatin.

“Ita tenke atua ho urjente no estratéjiku atu proteje servisu esensiál sira nee husi dezafiu sira neebe mak aumenta ba beibeik husi mudansa klimatika, tanba nee mak ami iha nee ohin atu hahu dezenvolvimentu ba razaun klimátika ida ba setór WASH,” nia esplika.

Nia informa, atu rezolve bee, saneamentu no ijiene mak presiza liu lao tuir dokumentu tolu nee, sei avalia risku klimatiku neebé sistema WASH sira hasoru, uza dadus sientífiku no konhesimentu lokál hodi identifika iha neebe vulneravel liu, ida nee sei ajuda dezena solusaun sira WASH nian neebe reziliente ba klima, hodi asegura katak infraestrutura foun no ezistente sira bele tahan eventu sira tempu nian neebe estremu no kondisaun ambientál sira neebe muda, sei hametin abilidade atu hetan asesu ba finansiamentu klimatiku, liu husi aprezenta kazu ida neebe klaru, bazeia ba evidénsia ba parseiru dezenvolvimentu sira, inklui Fundu Klima Verde no mekanizmu global sira seluk.

“Importante liu mak oinsa dokumentu ida nee bele suporta ka orienta governu hodi implementa kompromisu nasaun nian iha planu adaptasaun no mitigasaun liu husi NDCs no NAPs no Politika Jestaun Rekursu Bee neebe ita iha,” nia esplika.

Nia koalia, preparasaun ba dokumentu nee laos deit tarefa, téknika ida nee hanesan reflesaun ida ba ita nia governu nia kompromisu atu proteje povu Timor Leste no garante dezenvolvimentu sustentavel.

Nia fo agradese ba DFAT no UNICEF neebe mak ajuda ona Governu Timor Leste hodi haree ba problema sira neebe mak komunidade sira enfrenta kada tinan.

Iha fatin hanesan, Reprezentante UNICEF iha Timor Leste, Patrizia Digiovanni informa, razaun klimatika ida nee mak fundasaun ba programasaun neebe kredível hodi asegura katak programa hotu-hotu iha abut iha dadus, aliña ho prioridade nasional sira, no responde ba nesesidade sira husi ema sira neebe vulneravel, liu-liu labarik no foin-sae sira.

“Hau hatoo apresiasaun klean ba Governu Timor Leste, ami nia parseiru dezenvolvimentu sira inklui Governu Austrália, liu husi Departamentu Negósiu Estranjeiru no Komérsiu (DFAT) no parte interesada sira hotu neebe halibur hamutuk iha nee ba ita boot sira nia kompromisu atu buka solusaun hodi rezolve dezafiu sira husi mudansa klimatika iha setor WASH,” nia argumenta.

Nia hatutan, mudansa klimatika laos deit kestaun ambiental ida. Ida nee mak krize direitu labarik nian, no laiha fatin ida mak ida nee sai evidente liu duke iha setor WASH.

(jen)

Share it :

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *