MP Ameasa Eis Diretor DNB Pena Prizaun Tinan 3

Tribunal Judisial Primeira Instansia Dili. (Foto: STL/Xisto Mendonça)

DILI, STLTIMORLESTE.com – Ministeriu Publiku (MP) iha alegasaun ka krime rua konflitu de interese no Abuzu Poder, husu Tribunal atu kondena arguidu inisial RdRP hanesan eis Diretor Diresaun Nasional Biodiversidade (DNB).

Iha alegasaun nee Ministeriu Publiku neebe repezenta husi Prokuradora Lidia Soares deklara katak, bazeia ba arguidu nia deklarasaun sira, MP mantein ho akuzasaun neebe iha.

Tanba nee, MP solisita ba iha Tribunal Koletivu atu kondena arguidu ho pena efetivu tinan 3 iha Prizaun.

Aleinde nee, defeza husi arguidu nian Cansio Xavier, iha alegasaun husu Tribunal tetu deklarasaun sira, haree mos ba arguidu kolabora konfesa ba faktus, tanba nee husu Tribunal atu absolve arguidu husi krime refere.

Rona tiha alegasaun, Tribunal adia ba loron seluk hodi tama ba iha faze leitura akordaun.

Iha indisus sufisiente katak, iha loron 14 fulan Junhu tinan 2022, arguidu RdRP hanesan Diretor Diresaun Nasional Biodiversidade (DNB), iha Fomentu Dili, elabora, asina no haruka karta pedidu ba eis Sekretaria Estadu Ambiente, ho asuntu aprovasaun atu rekruta voluntaria guarda Biodiversidade.

Karta refere aneksa kedan ho naran ema sira neebe atu halao servisu, lista nee enkontra naran rua hanesan arguidu RdRP nia oan.

Pedidu refere aprovadu iha loron 15 fulan Junhu tinan 2022.

Iha fali loron 8 fulan Setembru tinan 2022, arguidu RdRP hanesan Diretor DNB, elabora, asina no haruka pedidu ba eis SEA ho asuntu aprovasaun atu kontratu pontu fokal Biodiversidade ba programa dekarbonizasaun ho total funsionariu nain 20 ho karakter termu serto.

Karta refere aneksa kedan ho tabela naran kandidatus kontratadu neebe enkontra arguidu RdRP nia oan nain rua nia naran hanesan ho kategoria tekniku adminitrativu, Grau E/3 ho salariu mensal US$ 204.00.

Pedidu refere aprovadu iha loron 6 fulan Setembru tinan 2022.

Hafoin aprovasaun arguidu RdRP rasik asina kontratu servisu ho termu sertu ho nia oan nain rua hanesan, ho durasaun servisu hahu loron 1 fulan Setembru to 31 fulan Dezembru tinan 2022.

Rekrutamentu refere laiha anunsiu ba publiku, maibe eskolha deit entre voluntaria brigada Ambiente iha faze I no Il neebe hamutuk 446, neebe uluk serbisu voluntariu iha UNDP hodi asina kontratu.

Arguidu nia oan nain rua halao tiha ona knaar iha UNDP, no hetan pagamentu atraves fundus UNDP, dezde fulan Setembru Outubru tinan 2021, hodi fo apoiu ba iha Diresaun Ambiente, arguidu RdRP hanesan Direktor Diresaun Nasional Biodiversidade – DNB, hatene katak nia-oan nain rua aprezenta interese atu servisu iha Diresaun neebe hanesan ho arguidu.

Arguidu bainhira iha tiha ona konhesimentu kona-ba nia oan, nia tenke hato’o karta impedimentu, maibe ida nee la akontese no kontinua envolve aan iha prosesu rekrutamentu, too ba asina kontratu ho nia familia.

Arguidu nia hahalok refere viola tiha dever imparsialidade hodi fo benefisiu ba iha nia familia.

Arguidu RdRP mos hanesan funsionariu publiku asumi kargu hanesan Diretor DNB, iha poder neebe atribui ba nia tanba nia funsaun no mos iha obrigasaun sira neebe arguidu tenke kumpri.

Ho nunee, arguidu pratika iha konkursu krimi ba krimi sira hanesan krimi konflitu interese previstu iha artigu 87, no krime Abuju Poder previstu iha artigu 85 husi kodigu penal.

Hatan ba akuzasaun nee arguidu deklara katak, momentu neeba arguidu hanesan Diretor Diresaun Nasional Biodiversidade, no arguidu rekonhese nia parte mak elabora asina no haruka karta pedidu ba eis Sekretariu Estadu Ambiente (SEA) ho asuntu aprovasaun atu rekruta voluntariu guarda Biodiversidade.

Arguidu mos rekonhese, husi karta nee aneksu mos arguidu nia oan nain rua nia naran, ho razaun katak, arguidu nia oan nain rua antes nee servisu ona voluntariu iha UNDP, depois remata sira mai hahu voluntariu iha Diresaun neebe arguidu halao servisu ba.

Arguidu deklara, nia oan nain rua mos halao servisu voluntariu iha iha Diresaun Biodiversidade kleur ona, sai mos hanesan pontu fokal, ho ida nee maka sira nia naran mos tama hotu ba iha lista rekrutamentu ba programa dekarbonizasaun.

Arguidu rekonhese, iha loron 15 pedidu neebe elabora ikus hetan aprovasaun, husi lista neebe hetan aprovasaun inklui arguidu nia oan nain rua, ho kontratu ba programa neebe iha durante fulan haat.

Tribunal konfirma konaba kontratu, arguidu deklara kontratu arguidu mak halo, no lista neebe aprezenta inklui arguidu nia oan nain rua, no tuir regra se nia oan iha hotu laran arguidu bele hatoo impedimentu maibe arguidu la halo ida nee.

Tribunal konfirma kona-ba kriteira atu hili voluntariu sira nee arguidu esplika, kriteira neebe uza atu hili voluntariu sira nee, tanba sira servisu kleur ona iha konhesimentu, tanba nee mak Diresaun presiza ema atu apoiu servisu ba programa neebe iha, ho ida nee arguidu nia avaliasaun rasik ba sira neebe servisu voluntariu hili sira nia naran hodi aprezenta.

Arguidu deklara, kontratu neebe sira halo la liu husi konkursu, liu husi nomeasaun direta, tanba programa nee mai ho fulan haat deit, atu ezekuta programa mak ho meius ida rekruta pontu vokal sira hodi halao servisu.

Arguidu esplika, orsamentu ba programa nee.mai husi orsamentu estadu, subensaun publika.

Arguidu afirma, momentu neeba la iha tempu atu loke konkursu, tanba nee ordem mai husi superior Eis SEA, no osan nee mai ho tinan barak orsamentu ratifikativu nian tenke implementa, nunee mak buka meius atu rekruta pontu vokal sira atu implementa programa nee.

Arguidu deklara tan, iha pedidu neebe submete, arguidu la informa ba superior sira katak, nia oan nain rua mos tama iha lista neebe iha. Maibe arguidu deklara, antes nia oan nain rua halao voluntariu iha neeba, ema sira neebe servisu iha neeba konhese arguidu nia oan, no arguidu mos informa kuandu iha konversa balu katak, nia oan nain rua mos halao servisu voluntariu.

Arguidu deklara, maibe kona-ba banhira naran lista submete arguidu la informa ba nia superior katak nia oan nain rua nia naran mos tama hotu.

Arguidu rekonhese, desizaun neebe foti fo oportunidade ba sira nia oan atu aprende no fo benefisiu ba sira. Maibe kona-ba servisu neebe iha too ikus finaliza hotu, durante fulan haat nia laran.

Arguidu rekonhese, dokumentus neebe trata tuir regra hela, maibe arguidu falha la envoka ba iha superior kona-ba nia oan nain rua mak tama hotu iha lista nee, tanba nee arguidu arepende tebes.

Tribunal konfirma konaba prosesu rekrutamentu arguidu deklara, antes atu ba too iha superior liu husi Vistu Diretor Jeral mak ba iha superior. Maibe kona-ba nia oan nain rua naran tama, nia la informa ba iha superior sira, no la hato’o karta impedimentu ruma, maske arguidu envolve aan mos iha ekipa rekrutamentu.

Arguidu mos deklara, banhira selebra kontratu nia parte la influensia hodi hatama nia oan, maibe sira tama tanba antes nee voluntariu ona.

Iha fatin hanesan, sasin AAdR deklara, konhese arguidu tanba servisu hamutuk iha meiu ambiente, tanba momentu neeba sasin hanesan Asesor politiku.

Sasin deklara, iha tinan 2022 kontinua halao knaar hanesan asesor, iha tinan 2022 akontese rekrutamentu ba brigada ambiental, maibe kona-ba rekrutamentu nee entre Diretor sira mak hatene.

Sasin deklara, programa neebe iha halao durante fulan haat. No kona-ba arguidu nia oan nain rua sasin la konhese no hatene, depois de rekrutamentu tiha mak sasin foin konhese no hatene katak, arguidu nia oan nain rua mos halao servisu iha neeba.

Tribunal konfirma kona-ba se mak rekomenda halo rekrutamentu ba programa nee, arguidu la iha konhesimentu.

Audensia julgamentu nee prezide husi Juiz Koletivu, Arjentino Nunes, Ivan Patrocinio, Zulmira Auxiladora, Ministeriu Publiku reprezenta husi Prokuradora Lidia Soares, arguidu hetan asistensia legal husi Advogadu Privadu Cansio Freitas.

(ter)

Share it :

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *