DILI, STLTIMORLESTE.com – Ministra Saude (MS), Elia Antonio de Araujo dos Reis Amaral hatete katak husi total moras dengue 1800 neebe rejistadu, 1600 resin mak alta ona, kuaze 200 sei halao tratamentu iha Hospital Nasional Guido Valadares (HNGV) no Hospital Provizoria Kuarentina Tasi-Tolu.
Ministra Saude, Elia Amaral hato’o kestaun nee ba jornalista sira, hafoin asisti serimonia asinatura akordu ba kontratu asistensia projetu konstrusaun Postu Saude iha Suku Nuno-mogue, Postu Administrativu Hatu-Builico, Munisipiu Ainaro no projetu konstrusaun Edifisiu Eskola Bazika Filial (EBF) Berao iha Suku Makadede, Autoridade Administrativa Atauro neebe halao husi Embaixador Japaun ba Timor Leste, Yamamoto Yasushi ho Diretor ONG HADESTA, Francisco de Araujo no Diretor Executivu Asosiasaun Hanoin Ba Futuru Juventude (AHFJ), Angelo Fernando Ximenes iha Embaixada Japaun, Pantai Kelapa, Dili, Tersa (10/2/2026).
Governante nee hato’o agradese ba pesoal saude no ekipa integradu neebe responde lalais moras dengue ho numeru neebe sae makaas redus too 200 ital neebe agora daudaun sei halao hela tratamentu sira nia saude iha HNGV no Ospital Provizoria Kuarentina Tasi-Tolu.
“Hau agradese ba pesoal saude no ekipa integradu sira neebe responde lalais moras dengue iha ita nia rai laran. Agradese mos ba media sira neebe hatoo informasaun neebe loos hodi fo hanoin diak ba ita nia komunidade sira atu bele ultrapasa situasaun nee,” dehan Ministra Elia.
Ministra Elia rekonhese numeru moras dengue sae makaas iha Dili, liu-liu iha Postu Administrativu Dom Aleixo no Ministra rasik tun direita iha Opspital Provizoria Kuarentina Tasi-tolu hodi haree pasiente moras dengue.
“Moras dengue nee kada tinan sempre iha. Ministeriu Saude servisu hamutuk ho parseira sira esforsu makaas no pro-ativu no inovativu hodi kombate moras sira nee ho efetivu,” dehan Ministra Elia.
Nia dehan, agora daudaun hela deit 200 ital pasiente moras dengue neebe halao hela tratamentu husi moderadu ba grave iha HNGV no Ospital Provizoria Kuarentina Tasi-tolu. Atu kombate moras dengue nee, Ministeriu Saude fahe ona abate 19 mil ba uma kain sira no husu ba sidadaun hotu-hotu atu hamos ambiente sira.
Hatan kona ba preokupasaun kona ba programa Wolbachia atu reduz problema moras dengue, zika, chikungunya no febre amarela iha rai laran, Ministra Elia hatete nia esplika klaru ona kona ba programa Wolbachia, tanba programa nee susesu iha nasaun sira neebe susuk laiha ona.
Antes nee, Governu liu husi Ministeriu Saude hamutuk ho Menzies Timor-Leste no Governu Australia realiza programa Action on Poverty no World Mosquito Program (WMP), hodi husik susuk Wolbachia iha Timor Leste.
Vise Ministru Ministériu Saúde ba Fortalesimentu Institusional, Jose dos Reis Magno dehan, programa Wolbachia atu reduz problema moras dengue, zika, chikungunya no febre amarela iha rai laran.
Tuir nia, programa Wolbachia atu reduz problema saúde públika kona-ba moras oin haat (4) mak hanesan, moras dengue, zika, chikungunya no febre amarela neebé hadaet husi susuk iha Timor-Leste. Lansamentu programa nee halao iha Jardin Lesidere, Díli.
Nia dehan, Ministeriu Saude liuhosi Diresaun Jerál Kuidadu Saúde Primária, halo ona parseria ho Menzies Timor Leste, Action on Poverty (AOP) no World Mosquito Program (WMP), hodi introdús métodu ida neebé seguru, sustentável, no métodu WMP Wolbachia sientífikamente provadu.
“Wolbachia maka baktéria ida neebé mosu naturalmente neebé hetan iha insetu barak, bainhira introdús ba susuk Aedes aegypti, baktéria ida nee ajuda blokeia transmisaun virus sira hanesan dengue, zika, chikungunya, no febre amarela, métodu ida nee hatudu ona katak seguru ba ema, animál sira, no ambiente no hatudu ona rezultadu sira neebé diak iha nasaun sira seluk,” nia esplika.
Nia rekoñese, tinan-tinan moras dengue kontinua sai ameasa signifikativu ba saúde públika iha Timor-Leste, iha komunidade sira, liu-liu iha Munisípiu Díli.
“Moras sira-nee laós deit fó todan ba ita-nia sistema kuidadu saúde nian deit, maibé mós afeta ona família barak sira nia moris, tanba nee, importante tebes atu ita foti pasu proativu no inovativu sira hodi kombate moras sira-nee ho efetivu,” nia afirma.
Nia haktuir tan katak, ekipa Wolbachia implementa ona kampaña envolvimentu komunitáriu no sensibilizasaun hodi hasae konsiénsia no harii konfiansa iha komunidade sira.
“Hau hakarak agradese ba ema hotu neebé envolve iha esforsu ida-nee ba sira-nia dedikasaun,” dehan nia.
Faze husik susuk ho Wolbachia nee hahü iha loron 11 fulan Agostu 2025, neebe implementa iha Postu Administrativu Dom Aleixo, Vera-Cruz, Nain Feto, no Cristo-Rei – área sira neebé ho kazudengue aas liu.
Iha fatin hanesan, Secretary of Health – DFAT, Australia Deidre Ballinger First hateten, governu Australia kompremetidu atu rona no komprende prioridade nunu Governo nian no apoiu hodi alkansa kualidade kuidade saude primaria nian.
“Ita hotu hatene katak dengue hamate ema barak kada tinan, moras nee agora bele prevene ho halakon ho siensia teknolojia neebé avansadu. Programa Wolbachia nee mós hanesan metodu neebé avansu tebes,” katak nia.
Nia hatutan katak metodu seguru no sustentavel ida-nee hatudu rezulatadu neebé signifikante tebes hodi hamenus karga moras hadaet husi susuk.
(mik/ger)







