PM Husu PNTL Atuasaun Problema Hatudu Profisionalizmu

DILI, STLTIMORLESTE.co — Primeiru Ministru (PM), Kay Rala Xanana Gusmão apela bá membru tomak iha Instituisaun Polísia Nasionál Timor Leste (PNTL) atu halo atuasaun bá problema ruma iha terenu tenke hatudu profisionalizmu no servisu makaas atu bele asegura estabilidade nasional.

Primeiru Ministru (PM) Kay Rala Xanana Gusmão apelu nee iha serimónia komemorasaun aniversáriu PNTL ba dala-26 (27 Marsu 2000 – 27 Marsu 2026) no pose bá Komandante Jerál foun, Komisáriu Assistente Afonso dos Santos ho Segundu Komandante PNTL foun, Komissária Assistente Natércia Eufrásia Soares Martins iha resintu Palásiu Governu.

Primeiru Ministru husu nee tanba bainhira halo atuasaun ho profisionál mak sei manán liu-tán konfiansa hosi povu.

“Povu tomak fiar katak imi ajente polísia hamutuk ho imi-nia komandante nain -rua, ita hamutuk asegura estabilidade iha ita nia rain, hodi povu bele fiar katak nia bele moris sein preokupasaun kona-bá seguransa tanba iha polísia neebe iha sira-nia kotuk atu ajuda,” Primeiru-Ministru (PM), Kay Rala Xanana Gusmão liu husu nia deskursu iha Plasiu Governu loron sesta feira (27/03/2026).

Xefe Governu fó parabéns ba PNTL tanba ohin loron halo ona tinan-26. Tenke fo parabens mós bá servisu diak hosi eis-Primeiru komandante Henrique da Costa no Segundu Komandante Pedro Belo.

Xefe Governu sita diskursu Primeiru-Komandante neebe haktuir hosi kedan bainhira PNTL hahú too ohin loron, nia mós presta omenajen bá komandante PNTL sira neebe ho sira nia servisu, dedikasaun mak ohin loron ema hotu bele hamrik iha nee.

Nia rekonese katak, loos duni tinan ida nee iha fulan-Maiu 2026 Timor-Leste sei halo tinan-24 iha neebe kaer rasik kuda-talin. Sai husi konflitu naruk tebtebes, tinan 24 too hetan tiha ukun aan. Tinan ida nee tinan ida neebe apropriadu tebes, oportunu tebes atu halo reflesaun ida kona-bá 2002 – 2026.

Ohin Komandante-Jerál, Afonso dos Santos temi ona saida mak atu hadia reforsa tan PNTL. Loos duni ba nasaun rasik mos buka atu deskobre, haree saida mak halo diak, saida mak halo aat, hodi bele kurije, hodi bele konsolida Estadu Direitu Demokrátiku.

“Tanba ida nee tinan rua nulu liu restaurasaun ukun an maibé ita hotu assume kompromisu katak ita tenke hadi’a di’ak liu-tán PNTL,” PM Xanana deklara.

Relasaun entre polísia ho komunidade tenke amizade laos baku arbiru, ameasa arbiru, komunikasaun ida nee mak persiza iha. Tenke haree ba fronteira, buat oin-oin. Tanba nee maka husu ba Komandante-Jerál tuir deit saida mak dehan rasik ona, buka atu halo koordenasaun neebe diak liu iha seitór hotu-hotu konaba planu PNTL nian.

Ohin loron mundu enfrenta hela situasaun defísil, funu iha Iraun no impaktu to’o daudaun ona mai Timor maibé senti katak sei la todan liu hanesan iha rai seluk-seluk. La hatene funu ne’e bainhira mak hotu no problema sei mai nafatin tán. Ne’e duni PNTL tenke prepara-a’an, prepara kondisaun hodi ita bele asegura estabilidade iha rai nee

TL foin hahú prosesu ida ne’ebé la fásil, la defísil, komplexu ida kona-bá integrasaun bá ASEAN. Tanba ne’e maka iha rezolusaun Governu hato’o bá Komandante-Jerál atu haree seguransa rai ne’e nian, haree bá oinsá bele asegura estabilidade iha rai nee.Ba Segundu Komandante bele haree fali bá kooperasaun internasionál kona-bá integrasaun iha ASEAN.

Nuudár membru foun ASEAN, PNTL mos sei kumpri devér tuir saida mak fó ona, labele halimar tanba nuudar membru foun PNTL bele responde ezijénsia sira hosi ASEAN katak iha 2027 iha eleisaun Prezidensiál, 2028 eleisaun Parlamentár no 2029 Prezidénsia ASEAN ninian.

“Tanba ida nee povu hein PNTL bele responde bá situasaun difísil neebe sei mai ho diak, ho hotu-hotu nia dedikasaun maibe mós respeitu bá direitus umanus. Ami hotu fiar katak ho reforma institusionál, ho korresaun neebe halao daudaun hodi bele presta omenajen bá imi-nia servisu ne’ebé fundamentál tebes bá estabilidade nasaun nian ami fiar katak imi mós bele konfia povu,” nia informa.

Iha fatin hanesan, Komandante Jerál PNTL, Komissáriu Assistente Afonso dos Santos hatoo kompromisu atu halao misaun ida nee ho haraik-an, maibé mós ho konsiénsia tomak kona-bá responsabilidade neebe tau iha kabaas, iha servisu bá Estadu no ba povu timoroan.

Istória PNTL nian mak istória ida neebe naruk, kompleksu, marka ho sakrifísiu no dezafiu sira neebe signifikativu. Hosi períodu administrasaun tranzitória Nasoens Unidas nian, iha Superintendente Paulo de Fátima Martins nia lideransa, too momentu difísil krize polítika neebe rai nee hasoru, PNTL hatudu reziliénsia no kapasidade bá adaptasaun no reforma.

Hafoin krize polítika ida nee, intervensaun Nasoins Unidas nian dala ida tán assume papél desizivu ida iha kontrollu no reorganizasaun forsa polísia nian, iha kontestu ida neebe partikularmente koñesidu nuudar Akordu Suplementár.

Iha faze difísil nee mak Komandante Longuinhos Monteiro kaer lideransa, ho misaun klaru atu konsolida instituisaun no garante koordenasaun efetivu entre forsa Estadu no UNPOL (Gabinete Seguransa Públika Nasoens Unidas).

Iha deit tinan rua, ho determinasaun no vizaun estratéjiku, Komandante Longuinhos konsege konsolida, reestrutura, no restaura misaun primária PNTL nian konaba kontrolu totál ba operasaun polísia nian iha Timor Leste.

Nunee, iha tinan 2012, iha nia lideransa, PNTL asume tomak mandatu totál ba misaun polísia nian, hodi marka momentu istóriku ida neebe kontribui ho desizivu bá polítika Governu nian atu hakotu misaun Nasoins Unidas nian iha Timor Lorosa’e.

“Ami, ofisiál PNTL sira neebe prezente iha nee, rekoñese katak laos prosesu ida neebe fásil, maibe susesu, rezultadu hosi esforsu koletivu no kompromisu institusionál neebe lidera hosi Komandante Longuinhos,” nia hateten.

Tuir mai, Komandante-Jerál sira seluk kontinua dalan ida-nee , maka Komandante Júlio Hornay, Komandante Faustino, no, foin lalais nee, Komandante Henrique da Costa.

Ida-idak, iha sira-nia tempu, asume responsabilidade fundamentál iha konstrusaun no konsolidasaun PNTL nian too ohin loron.

Importante atu reafirma, ho klaru, katak Polísia Nasionál Timor-Leste laos no labele sai, instrumentu polítiku ida. PNTL nuudár instituisaun la partidária Estadu nian, iha servisu Konstituisaun no lei nian iha área Seguransa nian.

“Ami-nia misaun mak atu garante implementasaun polítika sira Governu nian iha ámbitu seguransa nian, hodi garante seguransa interna, orden públika, no protesaun ba sidadaun hotu-hotu, lahó distinsaun. Ida nee maka prinsípiu universál neebe orienta forsa polísia modernu no profisionál sira hotu,” nia hatoo.

Konaba ida nee, Komandante foun na’in-rua halo ona kompromisu metin atu kontinua prosesu harii PNTL ida-neebe sai sólidu bá beibeik, profisionál, laos partidáriu no orientadu bá rezultadu neebe bele hatán bá dezafiu atuál no futuru seguransa nasionál nian.

Iha prioridade estratéjiku sira, Komandante na’in-rua destaka reforsu profisionalizmu no disiplina institusionál liu-husi formasaun kontínua, promosaun étika no integridade no luta firme hasoru kualkér forma indisiplina nian iha PNTL nia laran.

Segundu, modernizasaun instituisaun nian, ho investimentu iha teknolojia, hametin investigasaun kriminál no dezenvolve kapasidade espesífika sira, partikularmente iha kombate ba krime transnasionál, konstitui ameasa ida neebe boot liu neebe mosu ohin loron.

Nia koalia, Terseiru, hametin polisiamentu komunitáriu, promove relasaun konfiansa ho komunidade sira, nee esensiál ba prevensaun krime no estabilidade sosiál.

Nia afirmasi,Kuartu, intensifika koordenasaun inter-institusionál, reforsa ligasaun ho F-FDTL (Forsa Defeza Timor-Leste), Ministériu Públiku, PCIC (Polísia Investigasaun Kriminál) no servisu intelijénsia estadu nian, atu nunee bele garante resposta ida neebe integradu no efikás ba ameasa sira seguransa nasionál.

PNTL tenke garante koordenasaun neebe efetivu no permanente ho servisu estadu nian hotu-hotu, hodi promove koordenasaun institusionál neebe sólidu neebe fo dalan ba resposta integradu ba dezafiu seguransa nasionál.

Iha tempu hanesan, tenke afirma ho sentidu responsabilidade, katak interese superiór sira seguransa estadu nian tenke prevalese liu kualkér interese institusionál ka setoriál, orienta nafatin asaun sira ho prinsípiu interese nasionál nian.

Iha nível rejionál no internasionál, Komandante na’in-rua sei hametin nafatin kooperasaun ho parseiru sira, liuliu iha ámbitu ASEANAPOL, ASEAN, CPLP, TLPDP no organizasaun internasionál sira seluk, promove troka informasaun no reforsu kapasidade institusionál sira.

Nia afirmasi,partisipa iha serimónia nee alta entidade Estadu tomak, membru Parlamentu Nasionál, membru Governu, ofisiais superiór PNTL ho F-FDTL, Korpu Diplomátiku sira, sosiedade sivíl no konvidadu sira.

(jen)

Share it :

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *