PM Xanana Orienta Bombeiru Normaliza Fatin Neebe Akontese Inundasaun

Foto: STL/Emerenciana Pinto

DILI, STLTIMORLESTE.com – Primeiru Ministru (PM), Kay Rala Xanana Gusmão orienta bombeiru normaliza fatin neebe intupidu, tanba akontese inundasaun iha Tersa kalan.

Diretor Nasional Bombeiru de Timor Leste, Paulo Maia ba jornalista sira, kuarta (25/02/2026) hatete, iha loron Tersa kalan akontese oras barak, tanba nee Primeiru Ministru orienta bombeiru atu normaliza.

“Horikalan udan ho tempu naruk no oras barak. Entaun sentraliza bee husi Balide, Matadoru no Kaikoli. Maibe iha Kaikoli mak hetan inundasaun makaas los. Entaun Primeiru MInistru (PM), Kay Rala Xanana Gusmão liu no haree katak fatin nee risku, tanba iha kuak, entaun orienta bombeiru sira para buka mekanizmu oinsa atu rezolve situasaun bee ida nee,” dehan nia.

Nia hatete, kuandu iha situasaun emerjensia sein reserva no sai la iha orientasaun. Iha emerjensia urjentemente responde, depois relata. Bombeiru too para evakua vitima, haree vitima ruma iha bombeiru responde.
No segundu protesaun husi autoridade protesaun sivil, para bele fo resposta umanitaria ba komunidade afetadu

No bombeiru nia atividades, sira dever tau fita line para hadook husi risku husi komunidade, banhira liu karik la bele monu tama kuak naruk ida nee.

“Kerdizer atividade ida nee indetifika, oinsa mak ita normaliza bee nee sai ba Tasi. Tanba nee sei kordena ho IGE no SEATOU para haree kona-ba normalizasaun programa oinsa atu bele neutraliza bee nee ba tasi. Entaun ami idetifika risku neebe iha valeta, ami dada fita line para komunidade sira la bele sai fali vitima ba iha valeta kuak sira nee,” katak nia.

Nia hatete, akontese inudasaun nee tanba udan makaas no bee barak liu no valeta neebe bee atu halai tuir ba iha Tasi nee mak kiik liu, entaun bee atu halai tuir nee demora. Entaun kria inundasaun iha nee.

Difikuldade nee mak nee, bombeiru nia rekursu efetivu menus liu. Liga ba valeta nee kerdizer iha Ministeriu relavante, liu-liu IGE nian responsavel no sira mak halo tekniku no halo planu oinsa atu bele normaliza ka iha ona prosesu inisiu programa para atu hadia valeta sira nee, nunee ba futuru bee sira la bele engarrafa iha nee.

Udan boot akontese loron Domingu lokraik too kalan no komunidade uma kain 26 afeta ba inundasaun. Bee tama sira nia uma no balun bee loron rua la sai entaun bombeiru sira supa sai, tanba uma barak maka bee tama, tanba nee Bombeiru fo asistensia bee hodi hamoos sira nia resitu no uma laran.

No membru evakua uma kain 26 mai iha autoridade protesaun sivil para bele oinsa atu fo asistensia umanitaria ba sira. Maibe, kona udan horikalan too ohin dader nee ekipa sira kontinua foti hela dadus ba vitima afetadu sira. Tanba dadus seidauk iha serteza ruma. Banhira iha ona dadus hafoin bele relata ba iha publiku.

Bombeiru neebe tun ba halo atividade normaliza bee iha fatin inundasaun nee iha korpu rua. Korpu bombeiru Kaikoli no ekipa neebe bombeiru destakadu iha unidade espesial protesaun sivil iha komoro. Entaun junta forsa hodi halo atividade sira nee.

Nia dehan iha Kaikoli nee tinan-tinan sempre akontese inundasaun hanesan nee, entaun husi parte governu hatene ona no rejistadu ona husi Portesaun Sivil rejista risku valeta neebe la diak no estudu mos parte IGE halo ona no iha ona prosesu andamentu no atu tau mos periroidade, liu-liu kanalizasaun baleta sira nee para bee bele asesu livre ba Tasi. Nunee la bele kria inundasaun hanesan nee.

Iha fatin hanesan, Komunidade afetadu Kaikoli, João de Jesus hatete atendementu ba inundasaun nee dala barak liu sira rasik mai haree mos hatene mais too agora la atende , dalaruma prezudika liu mak be dalan, bee dalan ida husi matadoru ba Kolmera nee ba loos, kolan ida-nee ba TVTL nee ba loos, dalaruma parte sira-nee la prezudika , tanba nee kloot, liuliu MS sira halo bee dalan ida kloot nee.

“Dala ruma kanalizasaun nee nia nee tama husi bee dalan, entaun dalaruma udan boot mai inundasaun nunee lori plastik, lori ai ba taka metin tiha entaun nia fo impaktu ona ba iha estrada entaun bee tama too komunidade sira-nia uma, hodibainrua kalan komunidade sira halai tama hotu ba APC, ohin mos komunidade nia uma bee tama,” katak nia.

Nia dehan, dala ruma komunidade mai hatoo ba autoridade lokál mais nee laos servisu, buat neebe problema Estadu nia problema estadu nia, neebe Ministeriu ida neebe relevante sira-nee nia servisu.

“Dala barak ona ami ezizi ona mais prontu lalaok governu nia mak nee ona ita tenke simu, ba ami Kaikoli nee sente baibain ona, neebé tempu udan nee aruma sasán tula sae hotu ba aas. Impaktu nee iha, mak dalaruma ema ba tiha servisu bee tama uma laran estraga sasan sira hotu. Tinan tinan nee nunee hela deit, neebe ami husu ba governu labele mai haree deit mai tenke halo buat ruma, sira mai haree sira tenke planu ona oinsa atu tinan oin populasaun sente tan situasaun neebe hanesan, laos mai apoiu deit apoiu deit, dalaruma mai foti tiha dadus apoiu la too iha povu nia liman,” katak nia.

Nia hatutan, problema sira nee hatoo hela deit ba autoridade sira. Sira mai foti hotu ona dadus mais imposivel atu ba ezizi, tuir loloos sira foti ona dadus nee hatene an halo sira-nia servisu ona.

(eme)

Share it :

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *