PR Apoiu Fasilidade Eskola ba Eskola Dom Carlos

Gabinete PR apoiu fasilidade eskola no ekipamentus Desportu ba eskola EBF Dom Carlos Filipe Ximenes Belo. (Foto: Media PR)

BAUKAU, STLTIMORLESTE.com – Prezidensia Republika (PR) apoiu fasilidade eskola nomos ekipamentu desportu ba Eskola Ensinu Baziku, Dom Carlos Filipe Ximenes Belo Kelikai.

Fasilidade eskola no ekipamentu desportu apoiu husi Prezidensia Republika, liu husi Unidade Sosiedade Sivil no Apoiu Sosial Palasiu Prezidensial. Entrega iha Kuarta (03/09) iha Darnafa-Namanei, Postu Kelekai Antigu, Munisipiu Baukau.

Iha biban nee Diretor EB Dom Carlos Filipe Ximenes Belo, Egidio Gusmão no komunidade lokal kontinua apela ba governu,atu fo atensaun mos ba eskola Katoliku sira, tanba kontribui signifikante ba edukasaun no mos rezistensia nasional.

“Profesor no estudante sira iha nee, hotu-hotu mesak Timoroan deit. Ami hakarak Governu tau matan ba eskola katoliku sira hanesan mos governu tau matan ba eskola publiku sira seluk, tanba sira mos fo kontribuisaun boot ba luta independensia.” Hateten Egidio iha Darnafa.

Asesor Fraternidade Umana, Nuno Horta dehan, Kuarta-feira nee, ekipa Prezidensia Republika transporta uluk Kadeira hamutuk 25, sei falta kadeira 75 no meza hamutuk 21, sei falta meza 79, total meza-kadeira hamutuk 200. Kuadru aprendizajem hamutuk 6, komputador ho marka hp-1, printer ho marka hp 1 no ekipamentu desportu inklui sepatu-roupa.

Apoiu ida nee parte husi inisiativa Prezidente J. Ramos-Horta nian, hodi responde ba proposta eskola refere. Parte ekipamentu desportu hetan donasaun husi Sr. Franklin, Prezidente nia belun diak iha Hong Kong.

“Apoiu nee sai resposta imediata tanba eskola nee iha loos area rural, presiza tebes fasilidade atu alkansa estudante sira nia prosesu aprendisajen.” dehan Nuno Horta.

Entretantu Estudante Lizia Arlindo Soares hatoo nia espresaun kontente “Dalaruma ami estudante nai rua tenke okupa meza ida deit. Agora ho apoiu ida nee, ami bele aprende diak liu,” dehan Lizia.

Eskola Dom Carlos Filipe Ximenes Belo ho total alunus 256 no profesor hamutuk nain-8, eskola refere sei hela hanesan símbolu rezistensia no esperansa ba foinsae sira maibe mos sei hasoru desafiu iha prosesu aprendisajen tanba falta atensaun husi governu ba edukasaun Katoliku iha Timor Leste.

Istoria Eskola Dom Carlos Filipe Ximenes Belo iha Tempu Rezistensia (1990) Eskola Ensinu Baziku Dom Carlos Filipe Ximenes Belo, neebe iha tempu okupasaun Indonezia konesidu nuudar SD Darnafa, loke husi Dom Belo rasik, iha tinan 1990 no sai fatin istoriku ba luta rezistensia nasional. Dom Carlos rasik hatutan ninia objetivu barak, nia harii eskola refere laos deit ba prosesu aprendisajen, maibe mos nuudar fatin kladestina iha rezistensia nian.

Iha momentu neeba, kapela seidauk iha. Nunee misa no sakramentu balun halo deit iha eskola ida nee. Barak liu gerilleiru sira husi ai-laran simu batizmu iha fatin refere. Tanba iha tempu okupasaun, militar TNI no grupo milísia lahalo patrulamentu rigorozu iha area refere. “SD Darnafa” fatin nee izoladu tebes dook husi Villa. Ninia lokalizasaun nee sai estratejiku ba gerilleiru sira atu organiza sorumutu no halo kontaktu ho rezistensia sira.

Lia nain sira iha fatin refere haktuir Rai Darnafa konsidera lulik tebes konforme hatoo husi lia-nain sira, nunee haforsa diak liu tan rezistensia sira nia ligasaun ho kultura lokal. Tan nee, forsa militar sira lakonsgue tama iha neeba too Timor hetan Ukun-an.

Gerilleiru nia emar sira halao atividade rezistensia iha area nee. Komandante saudozu “Ran-Nakali” uza hanesan base kontaktu ho juventude iha Villa no komadante “Somocho” mos tau base iha fatin nee, hafoin nia ba fali parte Região IV, hamutuk ho Nino Konis Santana. Komandante seluk hanesan Cornelio Gama “L7” no Saudozu Cipriano “Rodak” (Roda Bulak) mos mai hetan ligasaun no apoiu iha area nee.

Pe. João de Deus, bainhira halo vizita ba eskola (SD Darnafa), uja mos oportunidade atu halo atividade pastoral no kladestina. Durante vizita, nia sempre lori batina-2 ida ba nia, batina ida ba komadante Gerilleiru FALINTIL ruma. Pe. João de Deus ajuda fasilita ligasaun gerilleiru ho komunidade. Bainhira komandante rezistensia sira presiza tuun ba villa, sira sae hamutuk ho kareta ida ho padre no liu husi Inimigu nia leet. Padre sira fo batina atu komandante rezistensia sira sai hanesan pastor/padre, atu labele deskonfia nuudar suspeita ida husi ai-laran.
Estratejia nee uza hodi halo enkontru ho juventude no komunidade hodi fo orientasaun, informasaun, no motivasaun ba juventude rezistensia sira iha vila.

Restaurasaun Indepedensia 2022 Liu tiha, restaurasaun independensia, eskola nee muda naran ba “Dom Carlos F. Ximenes Belo”, nuudar homenagem ba Laureadu Nobel ba Paz, nomos ninia kontribuisaun ba Luta Indepedensia. Apesar husi istoria nee, agora dadaun eskola refere ninia status hanesan eskola katolika. Governu seidauk fo prioridade maximu ba fasilidade baziku eskola nian, hanesan meza, kadeira, bibleoteka no materiais pedagojiku sira seluk tan.

Jornalista: Emerenciana Pinto
Editora: Carme Ximenes

Share it :

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *