PR Fo Indultu ba Dadur Feto Nain 5 no Mane 1

Ilustrasaun (Foto: Espesial)

DILI, STLTIMORLESTE.com – Prezidente Republika (PR), Jose Ramos Horta fo indultu ba sidadaun dadur feto nain 5 no mane nain 1.

Prezidente Republika Jose Ramos Horta fo indultu ba sidadaun nain 6 nuudar aktu klemensia umanitaria no unidade nasional.

Iha biban nee Prezidente Republika Jose Ramos Horta husi konferensia imprensa Tersa nee (27/05/2025) hatete, nia fo indultu ba feto nain 5 no mane nain 1.

“Feto sira vitima ba violensia domestika, tanba nee ikus lori sira komete krimi kontinua nafatin iha prizaun hanesan fali ona injustisa nee mak tetu buat sira nee hotu mak fo indultu,” dehan Prezidente Republika Jose Ramos Horta.

Prezidente fo indultu tuir Dekretu Prezidente Republika No. 45/2025, asina husi Prezidente Republika Ramos Horta iha Palasiu Prezidensial Nicolau Lobato no publika iha Jornal Republika iha loron 26 Maiu 2025.

Sidadaun neebe Prezidente Republika fo indultu mak hanesan Honoria Pereira Lopes, Norberto Barreto João, Maria Goreti Abi, Maria Scolastica Sona, Julieta Godinho do Nascimento, Armanda Jesus das Neves.

Prezidente Ramos Horta afirma indultu sira nee refleta ba nasaun nia kompromisu ba Justisa Mizerikordia.

”Indultu hirak nee reflete ita nia nasaun nia kompromisu ba justisa ho Mizerikordia no ita nia fiar ba ema hotu-hotu nia dignidade fundamental. Maske ita tenke tane aas estadu direitu, ita mos tenke rekonhese katak justisa lo-loos dala ruma presiza aktu klemensia neebe serve ba objetivu umanitariu no promove reintegrasaun sosial,” dehan Prezidente Republika Jose Ramos Horta.

Xefe Estadu dehan, desizaun hirak nee hametin espíritu unidade nasional neebe tenke orienta bainhira harii futuru ida neebe prosperu liu ba povu Timor Leste tomak.

Aleinde nee desizaun nee reflete konsiderasaun kuidadozu ba ema idak-idak nia sirkunstansia pesoal, umanu, família no sosial, nomos sira nia potensial ba reintegrasaun sosial. Perdaun prezidensi sira-nee konstitui intervensaun polítika no umanitaria iha administrasaun justisa, hodi permite aktu ekuidade individual tuir lei konstitusional.

(eme)

Share it :

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *