PR Horta Abertura Konferensia APCC

Prezidente Republika (PR), Jose Ramos Horta halo Abertura Konferensia Asian Portuguese Community Conference (APCC) ba dala IV. (Foto: STL/Emerenciana Pinto)

DILI, STLTIMORLESTE.com – Prezidente Republika (PR), Jose Ramos Horta halo Abertura Konferensia Asian Portuguese Community Conference (APCC) ba dala IV.

Liu husi Diskursu iha CCD Sesta nee (27/06/2025), Prezidente Republika Jose Ramos Horta hatete, sente onra no mos ksolok ida atu loke Konferensia Komunidade Ázia Portuges ba dala IV.

“Hau sente ondradu tebes hodi mai halo loke Abertura Konferensia Asian Portuguese Community Conference (APCC) dala 4 iha CCD. Obrigadu ba imi hotu neebe halo viajen. Ita boot mai husi tasi-ibun sia Malaka no Makau nian, husi parokia sira Bangkok nian, husi vale sira Mianmar nian no foho sira Goa nian. Husi Jakarta no Flores, husi Sri Lanka imi idak-idak lori istoria ida neebe fahe ida neebe haleu Oseanu Índiku, liu husi sekulu sira no liu husi kultura sira,” dehan PR Horta.

Prezidente Republika dehan, konferensia ida nee halibur malu sai família ida. Ida nee mak momentu ida atu reflete kona-ba istoria neebe fahe, atu hametin lasu sira solidariedade nian no atu konta istoria sira.

“Hau ho orgulhu no ho onestidade, bainhira ita hamutuk ba futuru ida neebe harii iha amizade, respeitu no renovasaun,” dehan Prezidente Republika.

Xefe Estadu dehan, Timor Leste mak fahe istoria kona-ba tasi, iha sekulu XVI, ema aten barani no kuriozu sira husi nasaun kiik ida iha Europa nia ninin hateke ba tasi. Sira lansa rovela kiik sira — karavela sira — ba deskonhesidu, orientadu husi fitun sira no hamrook ba deskoberta.

“Hanesan Luís de Camões hakerek iha Os Lusíadas, sira hetan motivasaun hisi valor no liman, no vontade aventureiru husi hanoin. Sira halo roo laos deit ba espesia no komersiu maibe ho fiar ida tantu nobre no ingenu —katak mundu bele hetan mapa no konhesidu.
Sira nia viajen mak fíziku maibe mos espiritual. Sira lori laos deit kilat sira maibe liafuan sira. Sira lori fiar no tauk, violensia no vizaun. Sira halo mundu sai kiik liu maibe mos boot liu. No iha sira nia moris, sira husik hela lian foun ida, Maromak foun ida no nasaun sira neebe mosu,” dehan PR.

Nia dehan, konferensia ida nee fo espasu atu reflete kona-ba pasadu no atu selebra rikusoin no diversidade patrimoniu nian neebe reprezenta husi partisipante sira hosi Ázia tomak. Maibe importante hanesan, ida nee fo oportunidade atu forma oinsá kapítulu tuir mai husi istoria naruk ida nee sei hakerek.

Aleinde nee konferensia ida nee fornese plataforma ida atu harii amizade no kooperasaun no atu salvaguarda kontinuidade komunidade sira neebe iha tinan atus ba atus. Mai koalia kona-ba dame, kona-ba solidariedade no kona-ba dignidade umana neebe halibur entre nasaun sira no entre jerasaun sira.

Partisipa iha konferensia nee mai husi Membru Governu, korpu diplomatiku, reprezentante husi nasaun oin-oin, sosiedade sivil no partisipante seluk tan.

(eme)

Share it :

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *