DILI, STLTIMORLESTE.com – Prezidente Republika (PR), José Ramos Horta halo enkontru kortejia ho reprezentante Brigadeiru Jeneral João Xavier Barreto Nunes, hodi koalia oinsa hametin kooperasaun entre Fronteira Indonezia no Timor Leste.
Bainhira remata hasoru malu, Prezidente Republika José Ramos Horta ba jornalista iha Palasiu Prezidensial Nikolao Lobato, Bairo Pite, Tersa (20/05/2025) hatete, ohin hasoru malu hanesan familia mos, no iha hasoru malu nee koalia kona-ba relasaun TL ho RI.
“Mai hanesan konvidadu no hasoru malu ohin hanesan familia, tanba apa Jeneral hola hau nia Sobrinhu nia oan feto klosan liu, enkontru kortejia mai koalia kona-ba relasaun Timor ho Indonezia no Timor ho NTT, hau ba dala hira ona iha NTT.
Aleinde nee Prezidente Republika hatete, relasaun diplomatika ho Indonezia, hafoin kedas Restaurasaun Independensia Nasional.
Iha sorin seluk, Indonezia hatudu ona nuudar nasaun boot ida, ho lider sira neebe haree dook no sosiedade ida neebe la husik nia aan atu monu iha kapítulu difisil nia istoria komun nian.
“Sira hatudu grandeza bainhira simu kedas rezultadu husi konsulta popular no ita nia konvite ho lolo liman a favor ba rekonsiliasaun, lia-loos no amizade, nunee fo lisaun boot, referensia no ezemplu ida ba mundu. Ita sei hametin nafatin relasaun sira ho Indonezia, liuliu ho Nusa Tenggara Provínsia Timur (NTT), ho neebe ita iha ligasaun istorika, familiar, kultural, sosial no ekonomika neebe klean,” katak Horta.
PR Horta dehan, ida nee mak nia koko atu halo dezde loron dahuluk nia mandatu Prezidensial. Ohin aproveita oportunidade nee, atu publikamente propoin era foun ida ba kooperasaun entre Timor Leste, Indonezia en-jeral no Provinsia NTT em-partikular.
“Hau propoin kriasaun Universidade Teknika ho kualidade aas iha zona internasional entre linha rua husi ita nia fronteira terestre komun, Kampus Universitáriu ida ho fakuldade, edifísiu no ekipamentu sira neebe fahe, neebe jere husi ita-nia nasaun rua iha fronteira nia sorin rua. Universidade ida neebe foka ba Ekonomia Verde no Azul, kurríkulu iha Lian Ofisial ASEAN nian, Lian Inglés, foka ba siensia no teknolojia, dijitalizasaun, AI, agrikultura, jestaun rekursus hídrikus (bee), enerjia renovavel, ambiente, empreendedorizmu,” katak Horta.
Nia hatete, Universidade ida neebe bele hanaran “Timor Island University”, neebe finansia husi Governu Timorense no Indonezia, ho partisipasaun husi universidade selesionadu sira iha.
Nunee mos reprezentante TNI nian Señór Brigadeiru Jeneral João Xavier Barreto Nunes, husi Forsa Armada Indonezia nian, nuudar Reprezentante Jeneral (fitun 4), Agus Subiyanto, Xefe Nasional Forsa Armada Indonwzia nian no Komandante Regional Forsa Armada Indonézia ba Rejiaun Leste (DANREM) hatete, Timor Leste ohin selebra ba 23 anos hanesan ema maduru ona.
“Ohin Komemora 23 no 24 hanesan ema karik matan ona atu dezenvolve Timor Leste,” katak nia.
Nia hatete, atu dezenvolve Timor Leste nee so Timor oan laos ema seluk, no nia nuudar Timoroan maibe halai ona ba Indonezia Kupang atu halo Natar.
“Hau halo natar nee Prezidente Prabowo hatete katak tenke halo natar tanba kuandu halo natar iha funu mos aifarina batar, talas, fore no iha fos ita la hamlaha,” katak nia.
Nia hatete, iha hasoru malu nee koalia mos kona-ba hametin dame entre Timor Leste ho Indonezia, no oras nee Fronteira laiha problema.
“Fronteira laiha problema ida, nomos Naktuka mos laiha problema,” katak nia.
(eme)