PR Horta Hametin Relasaun ho Eis Prezidente RI Megawati

Prezidente Republika (PR) Jose Ramos Horta hasoru malu ho eis Prezidente Indonezia, Megawati Soekarnoputri, iha Abu Dhabi. (Foto: Media PR)

DILI, STLTIMORLESTE.com – Prezidente Republika (PR), Jose Ramos Horta hametin relasaun estratejika ho eis Prezidente Republika Indonezia (RI), Ibu Megawati Soekarnoputri.

Prezidente no Laureadu Nobel ba Pas Jose Ramos Horta iha loron Segunda (23/03/2026) halao enkontru servisu privadu ho eis Prezidente Republika Indonezia Megawati Soekarnoputri, iha ninia rezidensia ofisial iha Jakarta.

Enkontru ida nee reafirma parseria neebe klean no dura entre nasaun vizinhu rua, relasaun ida neebe harii iha tinan barak nia laran ho respeitu mutuu, rekonsiliasaun, no kompromisu partilladu ba estabilidade rejional.

Prezidente Ramos-Horta no Eis-Prezidente Ibu Megawati Soekarnoputri troka hanoin kona-ba habelar konetividade entre povu no garante katak momentum relasaun bilateral kontinua fo benefísiu tanjível ba nasaun rua.

Prezidente Ramos-Horta hatoo profunda gratidaun ba lideransa istorika hosi Eis-Prezidente Ibu Megawati iha normalizasaun relasaun diplomatika entre Timor-Leste no Indonezia. Prezidente espesifikamente hanoin hikas ninia prezensa iha serimonia independensia Timor-Leste nian iha loron 20 Maiu tinan 2002, iha Dili momentu neebe konsidera amplamente nuudar pasu importante iha prosesu rekonsiliasaun entre nasaun rua nee. Prezidente nota katak Ibu Megawati ninia prezensa, hamutuk ho líder global sira seluk, hatudu sinal forte ida kona-ba kompromisu Indonezia nian ba kapítulu foun kona-ba amizade no kooperasaun.

Prezidente Ramos Horta sublina katak Ibu Megawati Soekarnoputri tenke hetan rekunesimentu ba konsolidasaun independensia no estabilidade Timor-Leste nian, no mos ba kontinuasaun no susesu movimentu reformista Indonezia nian no konsolidasaun demokrasia iha Indoneziaesforsu sira neebe inisia hosi Prezidente B. J. Habibie.

Prezidente nota katak Ibu Megawati nia kontribuisaun ba luta ba demokrasia iha Indonezia hahu durante tinan naruk neebe difisil iha rejime Suharto nian, hodi hatutan katak durante períodu neebe, nia nunka husik ninia mehi no kompromisu ba demokrasia. Prezidente Ramos-Horta afirma katak Ibu Megawati Soekarnoputri nuudar Inan ba Demokrasia Indonezia nian hanesan nia aman, karismatiku boot Bung Karno, nuudar Aman ba Indonezia Moderna.

Enkontru nee marka kontinuasaun hosi kompromisu altu nivel entre líderansa nain rua, hafoin sira nia enkontru foin lalais nee iha marjen hosi Premiu Zayed ba Fraternidade Umana 2026 iha Abu Dhabi iha inísiu tinan ida-nee.

Durante enkontru iha fulan-Fevereiru neeba, líder rua nee partisipa iha Majlis Fraternidade Umana neebe diskute kona-ba importansia hosi valor umanitariu, konstrusaun ba pas, no dialogu interrelijiozu nuudar pilar ba sosiedade neebe estavel no prosperu. Premiu Zayed ba Fraternidade Umana maka premiu internasional anual ida neebe fo onra ba ema no entidade sira neebe serbisu ho laran-luak hodi halo ponte ba divizaun sira no haburas ligasaun umana neebe signifikativa, dala barak ho sakrifísiu pesoal neebe boot.

Sorumutu iha loron ohin hametin liutan amizade pesoal neebe besik entre Prezidente Ramos-Horta no Eis-Prezidente Ibu Megawati, neebe serbisu hamutuk durante dekada barak hodi haburas konfiansa no kooperasaun entre sira-nia nasaun. Líder nain rua konkorda atu kontinua sira-nia dialogu kona-ba asuntu xave sira iha nivel rejional no global, ho Eis-Prezidente Ibu Megawati reafirma nia apoiu ba kontinuidade Timor-Leste nia dezenvolvimentu no integrasaun iha komunidade rejional.

“Sempre hanesan onra boot ida bele hasoru malu ho Eis-Prezidente Ibu Megawati Soekarnoputri, líder ida neebe nia korajen no vizaun harii baze ba relasaun bilateral neebe forte neebe ita goza ohin loron. Ninia prezensa iha Dili iha loron 20 fulan-Maiu tinan 2002, laos deit serimonial; ida-nee hanesan aktu proundu rekonsiliasaun nian neebe fo sinal ba kompromisu Indonezia nian ba futuru ida neebe ho respeitu no kooperasaun mutuu, Ami nia enkontru foin lalais iha Abu Dhabi durante Premiu Zayed ba Fraternidade Umana 2026 fo hanoin mai ita kona-ba valor sira neebe unidade ita-nia nasaun rua pas, toleransia, no fraternidade umana. Ohin loron, ita harii iha legadu nee, serbisu hamutuk hodi garante katak Timor-Leste no Indonezia kontinua buras nuudar vizinu, parseiru no belun neebe besik liu.” Dehan PR Horta Segunda nee.

Xefe Estadu hatete Timor-Leste no Indonezia partilla relasaun ida neebe uniku no evolui ho baze iha istoria rekonsiliasaun no kolaborasaun ida-neebe orientadu ba futuru. Dezde Timor-Leste nia restaurasaun independensia iha tinan 2002, nasaun rua nee serbisu inkansavelmente hodi harii konfiansa, ho interkambiu nivel aas no ligasaun entre pobu neebe sai nuudar baze ba envolvimentu bilateral.

Eis-Prezidente Ibu Megawati nia vizita istorika mai Dili ba serimonia independensia kontinua sai sai hanesan símbolu definidor ba transformasaun ida-nee. Ohin loron, relasaun bilateral karakteriza ho kooperasaun ekonomika neebe metin, ho Indonezia kontinua sai nuudar parseiru komersial ida neebe boot liu iha Timor-Leste. Maizumenus porsentu 70 hosi produtu sira neebe sirkula iha Timor-Leste mai hosi Indonezia, no governu rua nee daudaun serbisu hela atu atualiza akordu komersiu sira neebe liu husi fronteira hodi fasilita liutan komersiu hodi responde ba nesesidade komunidade sira iha fronteira. Nasaun rua nee mos kolabora besik ba Timor-Leste nia integrasaun tomak iha ASEAN, ho Indonezia sai nuudar apoiante ida-neebe metin ba aspirasaun adezaun Timor-Leste nian.
Enkontru entre Prezidente Ramos-Horta ho Eis Prezidente Ibu Megawati Soekarnoputri konklui iha ambiente ida neebe kmanek no kordial, reflete amizade neebe dura entre líder nain rua nee no futuru neebe naroman ba relasaun Timor Leste no Indonezia.

(eme)

Share it :

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *