DILI, STLTIMORLESTE.com – Prezidente Republika (PR) Jose Ramos Horta sei halo kolaborasaun ho Governu liu husi Primeiru Ministru (PM) Kay Rala Xanana Gusmão, atu halo konvite ofisial hodi konvida eis Prezidente Republika Indonezia, Megawati Soekarnoputri mai vizita Timor Leste.
Prezidente Republika Jose Ramos Horta hatoo lia hirak nee ba jornalista sira iha Aeroportu Internasional Nicolau Lobato, Dili, Sesta (06/02/2026).
Nia hatete, durante iha Abu Dhabi hasoru malu ho eis Prezidente Indonezia Megawati no konvida ona, maibe sei halo tan karta ofisial ida.
Prezidente dehan, durante iha neeba hasoru eis Prezidente Indonezia, Megawati hodi hametin relasaun estratejika Timor Leste ho Republika Indonezia.
“Durante iha neeba hasoru Ibu Megawati enkontru diak los, tanba kleur ona la haree Ibu Megawati, koalia iha nia Hotel depois ami tuur hamutuk iha neeba, hau konvida Ibu Megawati mai Timor nia mos hakarak mai, hau konvite nia simu kedas, agora hau sei halo konvite ofisial kombina ho Primeiru Ministru, bainhira mak Ibu Mega mai,” dehan PR Horta.
Prezidente Republika hatete, eis Prezidente Republika Indonezia Megawati ema ida importante tebes ba Timor Leste no Indonezia.
“Ibu Mega ema ida importante tebes iha Indonezia, importante ba ita nia relasaun ho Indonezia,” dehan Prezidente Republika.
Prezidente Republika Jose Ramos Horta halao enkontru ho eis Prezidente Indonezia, Megawati Sukarnoputri, iha Abu Dhabi, hodi hatudu ligasaun istorika no pesoal neebe klean entre nasaun rua nee. Iha hasoru malu nee Prezidente Ramos Horta hatoo konvite ofisial ba Megawati atu vizita Timor Leste, karik iha fulan Agostu oin mai.
Prezidente enfatiza katak nuudar líder PDI-P nian, partidu polítiku boot liu iha Indonezia, Megawati sai parseiru fundamental ida hodi mantein rekonsiliasaun no fraternidade neebe define ona relasaun entre nasaun rua nee dezde restaurasaun independensia.
Iha sira nia diskusaun, Xefe Estadu fahe informasaun optimista kona-ba progresu Timor Leste nian, hodi foti nasaun nia estabilidade interna no laiha violensia polítika, etnika, ka relijioza.
Líder rua nee mos revee interdependensia ekonomika entre estadu vizinhu sira, hodi nota katak kuaze 60% husi importasaun Timor Leste nian mai husi Indonezia no rihun ba rihun estudante Timoroan kontinua estuda iha universidade sira iha Indonezia.
Prezidente Ramos Horta sublinha katak, dame no kooperasaun ekonomika neebe iha agora sai hanesan sasin global ba susesu husi prosesu rekonsiliasaun bilateral neebe inisia husi Xefe Estadu rasik, Megawati no Xanana Gusmão.
Aleinde kestaun bilateral, líder rua nee mos troka hanoin kona-ba dezafiu global sira, liu-liu diskute kona-ba impaktu negativu husi tarifa komersiu internasional no krizi umanitaria iha Gaza, Sudaun no Afganistaun.
Prezidente Ramos Horta halo komparasaun entre konflitu global sira nee ho modelu Timor Leste ba dame, hodi dehan katak Timor Leste hetan bensaun tanba kbiit atu rezolve problema istorika sira liu husi dialogu.
(eme)







