PR Kongratula Governu Tanba Realiza Forum Direitu Tasi Ho Susesu

Prezidente Republika (PR), Jose Ramos Horta. (Foto: STL/Emerenciana Pinto)

DILI, STLTIMORLESTE.com – Prezidente Republika (PR), Jose Ramos Horta hatoo parabens ba governu liu-liu Primeiru Ministru Kay Rala Xanana Gusmão neebe realiza susesu Forum kona-ba Direitu Tasi.

Prezidente Republika Jose Ramos Horta hatoo kestaun nee liu husi diskursu iha komemorasaun loron 20 Maiu iha palasiu Prezidensial Nikolao Lobato, Bairo Pite, Tersa (20/05/2025).

“Hau aproveita mos momentu solene ida-nee atu fo parabens ba ita-nia Governu no, liu-liu Primeiru Ministru Kay Rala Xanana Gusmão ba realizasaun ho susesu Forum kona-ba Direitu Tasi nian no Rezolusaun ba Disputa sira kona-ba Fronteiras Marítimas, neebe halibur figura importante nain 100 neebe matenek iha Direitu Internasionl no Direitu Tasi nian. Realiza mos iha ita-nia kapital Forum Internasionl Díli 2025 kona-ba Liberdade Imprensa no Intelijensia Artifisil, neebe organiza husi Konselhu Imprensa,” katak PR Horta.

Prezidente Republika dehan, hodi hatan ho korajen no vizaun ba dezafiu sira neebe hamosu husi Intelijensia Artifisil, media sosil no demokrasia dijital, Timor Leste reafirma ona ninia kompromisu ba sosiedade ida neebe livre, nakloke no iha prova ba futuru.

Forum ida nee destaka nuudar espasu vital ida ba reflesaun no partilha, iha neebe lian Nasional no Internasional sira halibur hamutuk iha objetivu komun ida atu garante katak teknolojia servi umanidade, katak liberdade espresaun hetan protesaun no katak demokrasia kontinua kuda ho responsabilidade no transparensia.

“Aban, ita mos sente onra atu sai uma nain ba Seminariu Rejional kona-ba Deskolonizasaun, neebe ko-organiza husi Governu Timor Leste no Komite Espesial Nasoins Unidas nian kona-ba Deskolonizasaun (C24). Enkontru importante nee halao ba dala uluk iha Díli, hetan partisipasaun husi diplomata liu 100 neebe akreditadu iha Sede Nasoins Unidas nian iha Nova Iorke, nunee mos reprezentante diplomtiku sira husi nasaun sira iha rejiaun pasífiku, neebe fo onra ba ita ho sira-nia prezensa,” katak PR Horta.

Xefe Estadu hatete, sira nia vinda mai Timor Leste nuudar razaun ksolok no onra nian, hodi hatudu kompromisu Konstitusional ba prinsípiu sira autodeterminasaun no deskolonizasaun nian neebe seidauk hotu iha territoriu barak.

Eventu hirak neebe mensiona ona akontese iha momentu ida neebe partikularmente simboliku, bainhira ita selebra aniversriu ba dala-23 Restaurasaun ita nia Independensia nian.

Prezensa husi distintu konvidadu sira nee reforsa rekonesimentu husi Timor Leste nia trajetoria no nia lian ativu iha Nasoins Unidas nia laran, liu-liu kona-ba promosaun husi direitu husi povu sira neebe sei iha administrasaun kolonil nia okos.

Nia hatete, Timor Leste nasaun ida neebe moris rasik prosesu deskolonizasaun, simu enkontru Rejional Pasífiku nee ho espíritu solidariedade, responsabilidade no esperansa.

Atu enkontru ida nee bele kontribui ba hametin momentum internasionl ba mundu ida livre husi kolonializmu, iha neebe povu hotu-hotu bele ezerse tomak sira nia direitu ba liberdade, dignidade no hili sira nia futuru rasik.

“Ohin marka tinan 3 dezde hau simu pose iha meia-noite iha loronn 19 fulan Maiu tinan 2022. Hau iha tan tinan 2 ba misaun atu kumpri, neebe sei remata pontualmente iha oras 24iha loronn 19 Maiu tinan 2027,” dehan PR Horta.

Prezidente dehan, nia mandatu dahuluk nuudar Prezidente Republika hahu husi 2007 too 2012. Iha tempu neeba, nia prezidensia nia prioridade mak atu restaura pas no seguransa iha rai laran, no restaura konfiansa no otimizmu ba povu.

“Dame no seguransa hetan fali no Governu sira 2007-2012 no 2012 too 2017 lansa Planu Estratejiku ba Dezenvolvimentu Nasionl no Diversifikasaun investimentu sira husi ita nia Fundu Soberanu. Nasaun nee hetan kreximentu ekonomiku ho media liu 10% kada tinan. Hafoin hau nia mandatu remata, hau kontinua serbí nasaun nuudar sidadaun, hatoo palestra, hakerek artigu opiniaun iha jornl oioin neebe fo apoiu ba kauza boot Nasional sira no liu-liu ita nia ezijensia kona-ba delimitasaun fronteira marítima, bazeia ba UNCLOS, katak linha mediana iha Tasi Timor,” katak nia.

(eme)

Share it :

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *