DILI, STLTIMORLESTE.com – Prezidente Republika (PR), Jose Ramos ho Primeiru Ministru (PM), Kay Rala Xanana Gusmão no entidade oin-oin hamutuk ho povu selebra loron 20 Maiu.
Selebrasaun 20 Maiu loron komemorasaun aniversariu Restaurasaun Indepedensia Republika Demokratika Timor Leste ba dala 23 ho tema “Hametin pas no Dezenvolvimentu,” halao iha palasiu Prezidensial Nikolao Lobato, Bairo Pite Tersa (20/05/2025).
Prezidente Republika Jose Ramos Horta liu husi nia diskursu hatete, hakarak temi dala ida tan katak, se ohin loron Timor Leste livre no soberanu, iha barak ka iha buat hotu-hotu tanba deve, sim, ba povu, maibe mos ba igreja, unika instituisaun sekular iha rain, moris no vibrante ba beibeik.
“Ita deve ita nia liberdade ba ita nia Kombatentes Libertasaun Nasionl, Frente Armada, Rede Klandestina, Juventude no asaun diplomtika. Ita deve buat barak ba estratejia polítiku-militar boot ida, neebe sei moris iha ita nia leet Maun Boot Xanana Gusmão neebe salva FRETILIN husi auto-destruisaun, hodi hadook aan husi linha marxista-leninista neebe prevalese husi 1975 too 1981. Kay Rala Xanana Gusmão mak hodi halakon doutrina marxista-leninista husi ajenda polítika, harii ponte ho Igreja Katolika, liu husi saudozu Bispu Dom Martinho da Costa Lopes. Maibe ita nia liberdade mos tanba povu Indonezia, estudante sira no too Forsa Armada Indonezia (TNI – Tentara Nasional Indonezia), neebe simu realizasaun Konsulta Popular,” katak PR Horta.
Prezidente Republika hatete, TNI sira mos simu rezultadu no loke dalan ba Restaurasaun Independensia neebe selebra ohin ho prezensa husi distintu reprezentante TNI nian Exelentíssimu Senor Brigadeiru Jeneral João Xavier Barreto Nunes, husi Forsa Armada Indonezia nian, nuudar Reprezentante Jeneral (fitun 4), Agus Subiyanto, Xefe Nasional Forsa Armada Indonezia nian no Komandante Regional Forsa Armada Indonezia ba Rejiaun Leste (DANREM) neebe hatoo kaloronzu benvindu.
“Wainhira simu fali prezidensia, hau asumi kedas katak prioridade estratejiku boot liu iha hau-nia mandatu mak Timor-Leste nia adezaun ba ASEAN, konsistensia no kontinuidade ida dezde 2002 bainhira hau asume knaar nuudar Ministru Estadu no Negosiu Estranjeiru (2002–2006), depois nuudar Primeiru-Ministru (2006–207), no Prezidente Republika iha hau-nia mandatu dahuluk (2007–2012), too ohin loronn. Ida-nee maka prioridade estratejiku ida, kauza nasionl boot ida, neebe ita kontinua atu foti ho kompromisu nuudar País Membru Observador ida — ho esperansa ba integrasaun plena, se bele iha tinan 2025 nia laran,” katak Horta.
PR Horta dehan, TL sei sai Membru ida neebe responsavel, ativu no komprometidu, ho simplisidade no diskrisaun, hodi buka nafatin atu aprende husi país membru sira seluk, atu nunee bele kontribui ba promosaun dilogu no konsensu.
“Ita hakarak kontribui hodi hametin mekanizmu prevensaun no rezolusaun konflitu, neebe garante ps no estabilidade iha rejiaun. Dilogu sira neebe permite enrikesimentu no prestíjiu ASEAN nian, pasífiku, livre, demokrtiku, solidriu, ASEAN ida neebe sentradu iha nia Povu, nia diversidade kulturl neebe riku tebes no nia potensil boot kuaze ema milhaun 700,” katak Horta.
Nia hatete, riku mak nasaun no nasaun sira neebe nabilan ho sira-nia diversidade etnika, linguístika, kultural no relijioza. Diversidade laos ameasa ida ba unidade, maibe rikusoin ida neebe tenke tane, respeita no selebra.
“Husi primeira ora, dezde sempre, hau ativu defende no apoia Rekonsiliasaun Nasionl. Hau defende normalizasaun imediata relasaun diplomtika ho Indonezia, hafoin kedas Restaurasaun Independensia Nasionl. Iha sorin seluk, Indonezia hatudu ona nuudar nasaun boot ida, ho Líder sira neebe haree dook no sosiedade ida neebe la husik nia-an atu monu iha kapítulu difisil sira ita-nia istoria komun nian,” katak Horta.
Selebrasaun 20 Maiu loron komemorasaun aniversariu Restaurasaun Indepedensia Republika Demokratika Timor Leste ba dala 23 ho tema hametin paz no dezenvolvimentu,” halao iha Palasiu Prezidensial Nikolao Lobato, Bairo pite.
Prezensa husi loron importante nee mai husi Prezidente Republika, Primeiru ministru, Prezidente Tribunal Rekursu, Prokurador Republika, membru Parlamentu Nasional, Membru governu, Korpu Diplomatiko, reprezentante TNI Brigadeiru Jenerl João Xavier Barreto Nunes, husi Forsa Armada Indonezia nian, nuudar Reprezentante Jeneral (fitun 4), Agus Subiyanto, Xefe Nasionl Forsa Armada Indonezia nian no Komandante Regional Forsa Armada Indonezia ba Rejiaun Leste (DANREM) inklui povu no partisipante seluk tan.
(eme)