SUAI, STLTIMORLESTE.com – Prezidente Republika (PR), Jose Ramos Horta vizita Aeroportu Internasional Komandante Em Xefe das FALINTIL, Kay Rala Xanana Gusmão, hodi haree direita kondisaun.
Banhira remata vizita, Prezidente Republika, Jose Ramos Horta ba jornalista sira iha Aeroportu Internasional Komandante Em Xefe das FALINTIL, Kay Rala Xanana Gusmão, Sesta nee (28/03/2025) hatete, ohin vizita mai aeroportu hodi haree direita kondisaun.
“Primeira ves mak mai vizita aeroportu, uluk mai dala ida antes funsionamentu maibe mai primeira vez iha pista laran, maibe agora organiza diak, aeroportu kondisaun diak, uluk halo kunforme governu nia para fo apoiu ba operasaun iha tasi Timor, Suai sai hanesan supply base ba operasaun petroliferu gas, iha gas Timor bele laos deit Greater Sunrise, tanba husi Suai ba tasi Timor inklui riks sira Australia nia iha parte Australia nia besik liu husi nee,” dehan PR Horta.
Prezidente Republika dehan, Australia mos besik liu husi Aeroportu Suai elikoptru labele ba husi Darwin ba riks sira dook demais bele tama husi Aeroportu Suai. Entaun aviaun mai iha nee lori tuir sira nia hakarak husi nee ba riks sira.
“Aeroportu diak kualidade nivel subrejional ita nia, bankaria bele husi nee ba Oekusi no ba neebe deit, aeroportu ida subrejional,” katak PR.
Oinsa Prezidente nia haree fasilidade iha aeroportu sufisiente ka lae, hatan ba kestaun nee Prezidente Republika labele fo resposta klaru, maibe tuir Prezidente nia haree idea governu uluk kedas, kleur ona halo antisipasaun andvens planning andvens institution ba supply base, maibe paradu tanba negosiasaun ho Australia.
Negosiasaun nee normal duni, sira neebe mak iha Austrália sira hakarak dada power plant ba Australia maibe maun Xanana luta makaas para supply base iha Timor, para power plant mai Timor para halo infraestrutura.
PR dehan, infraestrutura lubuk ida sei halo iha Natarbora, entaun kosta sul nee power plant mai duni karik hatete nunee, tanba PR Horta laos hola parte iha negosiasaun, Governu liu husi Timor Gap halo negosiasaun.
Desizaun Governu nia atu dada mai maibe sei halo negosiasaun, se mai duni karik nee investment iha Timor makaas boot los iha infraestrutura deit.
“Tinan lubuk ida nia laran ona, laos tinan agora deit tinan 10 resin ona Governu ida nee Maun boot Xanana kaer tinan sira nee nia laran nee halo formasaun Top ba Timoroan lubuk ida, oras nee daudaun negosiasaun ho joint invest sira Timoroan sira mak kaer negosiasaun hanesan tekniku ita nia neebe iha doutoradu, mestradu no iha universidade bobot iha Australia no Eropa neeba Indonezia sira mak halo maun boot laos partisipa loron-loron nia husi kotuk entrega ba Timor Gap ho apoiu mos husi Ministru Agio Pereira, maibe ita haree rekursu umanu ida boot nee Timor Leste iha, hanesan ita ba iha Banku Sentral ita bele hatete 100% Timoroan,” katak PR Horta.
Nunee mos iha Ministeriu Finansas mos 100% Timoroan dala ruma rai hotu iha mundu nee inklui Indonezia mos sei uza konsultoriu balu husi Amerika no fatin seluk hodi halo servisu ba sira nomos iha Dubai no seluk tan nee normal.
Nunee mos iha portu Tibar Timoroan inklui feto lubuk halo servisu neeba no maioria husi Timoroan, Xina oituan deit, tanba nee Timor preparadu para simu todan iha dezenvolvimentu sei makas los.
“Makaas deit asina akordu momentu nee kedas osan milhaun ba milhaun tama mai tanba infraestrutura, no kuandu akordu hetan laos deit Governu Timor, Timor Gap, Fundu Petroliferu mak halo investimentu, maibe nee operador sira hotu-hotu komesa halo investimentu,” hakotu PR Horta.
(eme)