Presiza Investiga Sidadaun Dupla Sidadania, Hodi Simu Pensaun Veteranus

Foto: Media PNTL

DILI, STLTIMORLESTE.com – Governu liu husi ministeriu relevante presiza halo investigasaun klean ba sidadaun Indonezia neebe falsifika dokumentus hodi simu nia aman nia pensaun veteranus, tanba dupla sidadania.

Kestaun nee hatoo husi Visi Diretor Hak, Antonino de Limas ba jornalista iha knaar fatin Farol, Kuarta (07/01/2026).

Nia hatete, falsifika dokumentus nee krime, husu ba instituisaun relevante atu prosesa kazu ida nee, nee krime tanba falsifika dokumentus no dupla sidadania, sai sidadaun Indonezia no sidadaun Timor Leste.

“Nia hanesan ona sidadaun indonezia, lo-loos laiha direitu atu halo ida nee, maibe kuandu falsifika dokumementu dupla sidadaun nee krime, ita husu ba instituisaun relevante tenke prosesu halo investigasaun klean too ikus prosesa too tribunal,” dehan Visi Diretor Hak.

Visi Diretor dehan, aktu hotu-hotu neebe ligadu ho krime tenke prosesu ba oin no presiza halo investigasaun klean, se hetan aktu nee hanesan aktu krime tenke prosesu ba oin.

Nunee mos Diretor Ezekutivu FONGTIL Interinu, Inocencio de Jesus Xavier hatete, polísia notifika ka bolu ona sidadaun Indonezia ida tanba hetan kartaun eleitoral no Bilhete Identidade (BI) hodi simu nia aman nia pensaun veteranus.

“Tanba iha rekezitu ida neebe ema ida bele konsidera nuudar veteranu ka nia bele sobrevivente ninia aman ninia pensaun mak nee, primeiru nia tenke sidadaun Timor. Nia tenke fixa nee nia atu hetan husi neebe, nee Xefe Aldeia sira fasilita. Atu hetan kartaun eleitoral nee se mak bele hasai deklarasaun, nee Xefe Suku sira, depois haruka ba Postu Administrativu ka Munisípiu sira atu atribui kartaun eleitoral ka sertidaun RDTL neebe sei hetan iha notariadu,” dehan Diretor.

Nia esplika, kestaun falsifikasaun nee akontese beibeik ona, soke sente hanesan buat baibain, tanba ema sira hela iha Indonezia nee kuaze maluk hotu neebe halai 1999 sira hela iha Indonezia, mais relasaun kultural nee lao ba mai hela. Maibe tuir lo-loos bele maluk ho sira, maibe tenke esplika ba maluk nee, atu hetan pensaun tenke hela Timor, tanba tuir lei Antgus Kombatentes Libertasaun Nasional nian, iha ailaran bele kaer kilat komandante, mais partisipasaun tinan tolu mai villa laran, kontinuasaun laiha no servisu fali ho Indonezia hodi oho no kaer ema detensaun nee zero ona la sura.

Nia husu presiza halo Investiga Xefe Aldeia sira, investiga se mak fasilita, neineik nasaun nee kapturadu tiha ona husi ema kriminozu sira atu sai saida, nee kuidadu tebes-tebes, no sei aat liu agora Amerika atual nee keta halimar.

Relasiona ho kazu nee Ministru ba Asuntus Kombatentes Libertasaun Nasional, Gil da Costa “Oan Soru” hatete, pozisaun Governu nian kona-ba sidadaun feto ida husi nasaun vizinhu Republika Indonezia (RI), neebe deskonfia falsifika dokumentu sira identidade nian hodi simu ninia aman nia pensaun Veteranus neebe daudaun nee governu halo pagamentu faze primeiru ba Kombatente sira neebe rejístadu iha Segundu Rejístu 2009.

iha Kuarta feira, loron 31 Dezembru tinan 2025, haleu tuku 11:36, Autoridade Seguransa Polísia Nasional Timor-m Leste (PNTL) liu husi Diresaun Servisu Investigasaun Kriminal (DSIK) identifika sidadaun Indonezia feto ida ho naran inisial FN iha area fronteira terrese Mota-Ain, Batugade, Postu Balibo, Munisípiu Bobonaro.

Atuasaun Polísia nian hodi halo identifikasaun ba sidadaun nee, tanba dupla nasionalidade, no deskonfia halo falsifikasaun ba dokumentu sira identidade nian hanesan Sertidaun RDTL, Bilhete Identidade no Kartaun Eleitoral, hodi simu nia Aman ninia osan ka Pensaun Veteranus.

Ministru “Oan Soru” dehan, husi kombatentes neebe rejístadu iha segundu rejístu 2009 neebe ho total hamutuk rihun atus-rua resin nee (2,225), impossível atu nia konhese hotu sira. Maibe, hanesan Membru Governu ida, nia husu nafatin ba sidadaun hotu-hotu atu koopera no kontribui ba prosesu ida nee tuir lei.

Jornalista: Emerenciana Pinto

Share it :

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *