DILI, STLTIMORLESTE.com – Prezidente Uniaun Emirat Arab (UEA) hatoo agradese ba Timor Leste (TL) liu husi Prezidente Republika Jose Ramos Horta, tanba TL apoiu apoiu solidariedade ba sira.
Lia hirak nee hatoo husi Prezidente Republika Jose Ramos Horta ba jornalista sira iha edifísiu sentral CCLN Komoro, Tersa (03/02/2026) hatete, nia koalia ho Prezidente UEA Sheikh Mohamed bin Zayed, iha konversa nee Prezidente UEA hatoo agradese ba Timor Leste tanba apoiu solidariedade ba sira.
“Hodikalan meia noite 30 minutus hau ko’alia ho Prezidente UEA, Sheikh Mohamed bin Zayed, nia agradese TL nia apoiu, nia solidariedade ho sira. Tanba hau ho Primeriu Ministru halo komunikadu ida neebe ekilibradu mais kondena Iraun nia atake fali ba rai sira neebe vizinhu, neebe husi sira nia rain nee laiha atake ba Iraun,” dehan PR Horta.
Xefe Estadu hatete, laiha aviaun ruma neebe sai husi UEA ka Árabe Saudita, Qatar ba monu iha Iraun maibe nia atake makaas kontinua. Purtantu kondena ida nee, solidariedade ho rai sira nee mos Timor-Leste kondena atake neebe EUA ho Israel halo kontra Iraun oho líder Iraun nee viola karta nasaun unidas direitu internasional.
Maibe, labele halo tan buat seluk, tanba Timor Leste kiik, mezmu rai boot sira mos la halo, Xina, Rúsia, Eropa tomak.
Antes nee media estatal Iran barak informa líder supremu Iran, Ali Khamenei lakon ona vida hafoin hetan atake husi Estadus Unidus América (EUA) no Israel iha Sábadu 28 Fevereiru 2026.
Antes nee Timor Leste liu husi Prezidente Republika Jose Ramos Horta ho Primeiru Ministru kondena makaas asaun atake husi iraun ba nasaun iha Mediu Oriente.
“Ami kondena atake sira Iraun nian iha Emiradu Arabe Unidu, Qatar, Bahrain, Kuwait, Jordania, Arabia Saudita. Nasaun sira neebe hetan ataka hosi Iraun hatudu ho klaru no firme hodi kontra uza sira nia teritoriu no espasu aereu ba operasaun militar sira hasoru Iraun. Maibe rejime iranianu hili atu ataka sira hodi fo perigu ba vida sivíl iha nasaun sira neebe la partisipa iha atake sira hasoru sira,” dehan PR.
Aleinde nee, nasaun sira nee hatudu ona sira nia aan iha kompromisu atu buka solusaun pasífika sira iha rejiaun no liu tan, inklui lidera esforsu sira hodi buka solusaun Estadu 2 nian ba Israel no Palestina no hakotu funu Rúsia-Ukrania.
Sira mos hanesan autor xave sira iha fornesimentu asistensia umanitaria iha nivel mundial. Greve sira hasoru sira iha risku atu sobu esforsu sira nee, no iha prosesu sobu kauza palestinianu. Ida nee iha ema Palestinianu liu 70,000, feto no labarik sira, neebe agora rekonese katak sira mate iha konflitu aat neeba.
(eme)







