DILI, STLTIMORLESTE.com – Reitor Universidade Dili (UNDIL) dehan, Rekursu Umanu Timor Leste (TL) preparadu ona atu tama membru Association of Southeast Asian Nation (ASEAN) kompara ho nasaun seluk.
Kestaun nee hatoo husi Reitor UNDIL, Jose Agustinho da Costa Belo ba jornalista STL iha kampus UNDIL, hafoin selebra loron Mundial Geologia ba dala X iha TL liu husi seminariu iha UNDIL, Segunda (12/05/2025).
“TL ita haree ba iha ita nia populasaun, iha 1.3 mil ital, rekursu umanus ita kompara ho nasaun seluk, ita restaura Independensia tinan 23, rekursu umanus iha TL kuaze barak ona. Ita haree ba rekursu umanu espesializadu, ida nee mak ita presiza, tanba atu halo karik aviaun ho roo, TL seidauk iha, maibe servisu hotu-hotu ita halo. Agora fiar neebe estadu, ita nia goverrnu nia fiar ba rai ida nee, ekonomista barak, sira neebe mak hasai Direitu mos barak, so governante sira fiar liu mak asesores internasional sira, duke fiar ita nia ema sira,” dehan nia.
Nia akresenta, tuir loos fo took ba Timoroan sira, fo meza, fo komputador, hodi halo took ninia konseitu, Timoroan bele ka lae.
“Tanba ita koalia Tetun, Portuges, Ingles bele, makasae, wemua, koalia nauweti no Oekusi mak Baikeno/laesmeto mos bele, tenke fiar Timoroan sira no labele diskrimina ba malu, labele politiza ba instituisaun sira nee hotu. Hau hanoin, ita nia rekursu sira nee iha TL preparadu, tanba nee mak ita tama membru ASEAN, TL ninia rekursu preparadu liu duke rai seluk, hanesan foin lalais nee delegasaun mai husi Wunsen, sira nia kondisaun uluk atu tama ASEAN kompara ho ita TL sei diak liu, ita nia kapital rekursu umanu nee ita iha, neebe hau hanoin ita iha fiar metin. Agora ita nia unidade iha hela maibe servisu hamutuk nee mak seidauk, sei unidade forti, servisu hamutuk, hau hanoin TL ninia dezenvolvimentu bele haksoit, laos lao neineik hanesan daudaun nee,” dehan nia.
Nia dehan, Timoroan hotu-hotu iha responsabilidade, problema neebe mak oras nee daudaun hasoru mak hotu-hotu muda ninia aan.
“Hau hanoin ita la iha tempu atu diskute kona-ba pasadu, Independensia TL ita hetan ona, ita la dehan se mak uluk hanesan nee, hanesan neeba, hau hanoin liu tiha ona, agora tenke iha kapasidade para tenke ukun, se mak kaer universidade, lao ho diak. Neebe preokupasaun nee normal, maibe ita labele lao tuir fali situasaun, lei mak manda ita. Labele halai fali tuir lei, tanba ita halo ona lei, lei sei iha hela kotuk, ita lao uluk tiha. Ida nee mak ita iha problema,” dehan nia
(jos)