DILI, STLTIMORLESTE.com – Sekretariu Estadu ba Igualdade (SEI) kompremitidu apoiu sosiedade sivil, hodi luta kontra violensia bazeia ba jeneru hasoru feto no labarik feto iha sosiedade nia leet.
Kestaun nee hatoo husi Sekretaria Estadu ba Igualdade (SEI), Elvina Sousa Carvalho ba jornalista sira iha Salaun Delta Nova, Segunda (09/12/2024).
Nia hatete, Governu kompremitidu iha nia kompromisu nasionais no internasionais sira, hanesan ema hotu hatene Timor Leste adere ba konvensaun internasional lubuk ida, konvensaun Cedaw PAN VBJ, PAN 25 feto pas no seguransa, politika nasional no internasional nomos seluk tan no lei lubuk ida neebe Governu kompremitidu atu asegura.
“Governu kompremitidu mos atu apoiu sosiedade sivil sira, laos SEI deit mak apoiu sosiedade sivil, maibe husi Gabinete Sosiedade Sivil GAS iha fundus neebe alokadu atu hakbiit sosiedade sivil sira para halo sira nia serbisu halo prevensaun violensia ba jeneru, nomos promosaun igualdade jeneru no hakbiit feto, SEI mos iha iha nia fundus transferensia publiku neebe didika ba iha hakbiit feto ba iha ekonomia, hakbiit feto iha politika nomos maluk vuneravel sira,” katak Elvina.
Nia hatete, SEI tinan tinan halo transferensia ba sosiedade sivil neebe mak halo serbisu ba iha area empoderamentu politika hanesan ba iha Fundasaun Caucus Feto ba Politika, Moffe, Alola, liu liu ba serbisu prevensaun nia jeneru nomos liga ba advokasia nia, alende SEI fo fundus naton ba iha asosiasaun defisiensia nomos maluk komunidade GBTI hanesam kodiva.
Tanba Politika neebe mak SEI uza hodi bele rejolve problema kompleksu neebe sosiedade liu-liu feto area rurais hasoru, mak SEI liu husi politika Plataforma maubesi neebe mak halibur hamutuk ho linas ministerias 17 ho banku BNCTL.
Nunee mos Diretora FOKUPERS, Domingas Afonso Amaral hatutan, Governu liu husi SEI hamutuk ho parseiru sira halo esforsu oin-oin atu prevene, aleinde nee ratifika ona konvensaun oin-oin iha politika nasional ba violensia bazeia ba jeneru no iha komprimisiu jeneru neebe estadu rasik koko hatuur no implementa, hodi nunee asegura no promove igualdade jeneru nomos senseblizasaun alokasaun orsamentu ba sensivel feto no labarik feto.
Ho muda ema nia atitude no hanoin nee laos fasil, maibe esforsu lubuk ida presiza halo fira katak ho partisipasaun masimu entidade hotu ema hotu halo esforsu makaas iha loron ida TL livre husi violensia no moris iha dame no pas iha rai laran.
(eme)