DILI, STLTIMORLESTE.com – Sekretariu Estadu ba Igualdade (SEI) halo enkontru ho Rede Referal sira, hodi halibur informasaun kona-ba Vitima Violensia Bazeia Ba Jeneru (VBJ), oinsa halo advokasia ba dezafiu neebe hasoru.
Iha biban nee Diretor Jeral SEI, Armando da Costa ba jornalista iha salaun SEI Tersa (10/03/2026) hatete, ohin Sekretariu Estadu ba Igualdade hamutuk ho membru hotu husi rede referral ba estratejia no advokasia organiza enkontru rede referál ba dala uluk iha tinan 2026 nia.
“Enkontru rede referal ida nee hanesan mekanizmu koordenasaun servisu ida entre parseiru hotu neebe servisu ba kontra violensia bazeia jeneru iha Timor Leste tau hamutuk nia hanoin sira ho nia rekursu sira, liu-liu atu haree kona-ba situasaun ka problema neebe ita hasoru no diskute nia solusaun sira,” dehan Diretor Jeral SEI.
Nia hatete, Violensia Bazeia ba Jeneru nuudar violasaun direitu umanu no mos hanesan kauza no konsekuensia husi relasaun poder neebe la hanesan entre feto no mane, feto no labarik-feto sira kontinua esperiensia violensia iha fatin barak no ho tipu oin-oin. Timor Leste hanesan mos nasaun sira seluk neebe enfrenta problema ida nee sei hasoru dezafiu boot kona-ba violensia neebe mosu iha rai laran.
Estadu Timor-Leste halo ona progresu makas hodi responde ba violensia Bazeia ba Jeneru inklui ratifikasaun ba konvensaun internasional hanesan Konvensaun Halakon Formas Diskriminasaun Hotu-hotu Kontre Feto (CEDAW), Timor-Leste mos promulga Lei Kontra Violensia Domestika iha tinan 2010 no hafoin dezenvolve Planu Asaun Nasional ba Violensia Bazei aba Jeneru (VBJ) ba tinan 2012-2014 no halo revizaun ba faze daruak tinan 2017-2021 no datoluk ba periode tinan 2022-2032 hodi suporta implementasaun Lei Kontra Violensia Domestika.
Hodi haforsa resposta ba violensia presiza tebes resposta multi-setoral neebe kondena tanba koordenasaun hanesan komponente sentral husi resposta ba violensia tinan 2001 estabelese Rede Referal hodi suporta vítima Violensia Seksual no Violensia Bazei aba Jeneru.
Rede Referal nee haforsa liu tan hafoin estabelesimentu Sekretaria Estadu ba Promosaun Igualdade liuhusi Dekretu Lei NO. 7/2010 kona-ba Lei Kontra Violensia Domestika, artigu 15. Planu Asaun Nasional (PAN) ba VBJ faze dahulu, Daruak iha pilar koordenasaun, Monitorizasaun no Avaliasaun tau enfaze ba knaar no responsabilidade ba Rede Referal atu apoiu resposta ba VBJ.
Nunee mos Diretora JSMP, Ana Paula Marcal hatete, sente kontente hodi partisipa iha enkontru nee hodi koalia kona-ba violensia neebe feto no labarik sira hasoru.
“Ami kontente tebes SEI neebe kontinua konvida JSMP mai partisipa regularmente, ida nee enkontru regularmente neebe SEI halo no ami inklui iha laran, ami agradese, ami bele rona husi parte Governu fahe ona informasaun sira relasiona oinsa halo prevensaun no kombate liu-liu ba haree ba asuntu violensia bazeia ba jeneru hasoru feto sira, ida nee diak tebes.” Dehan Diretora JSMP.
Nia hatete, ohin sira mos rona informasaun barak liga ho violensia bazeia ba jeneru neebe hasoru feto sira, ida nee diak tebes, no informasaun mos husi MSSI neebe koalia makaas oinsa sosiedade sivil tenke servisu hamutuk ho rekomendasaun neebe iha.
Nia hatete, dezafiu barak liga ho tratamentu ba feto sira, tanba nee oinsa hamutuk hodi hatan ba ida nee, oinsa bele halo klot hodi hatan buat balun nunee bele rezolve dezefiu neebe hasoru.
Ho enkontru nee SEI sei rekolha informasaun sira liu-liu Planu Asaun Nasional Violensia Bazeia ba Jeneru tanba atu relata ba Parlamentu Nasional, tanba nee JSMP prontu kolabora hodi hatoo dadus sira.
(eme)







