SEI Hamutuk Programa Nabilan Kontinua Luta Hapara Violensia Kontra Feto no Labarik

Ilustrasaun (Foto: Espesial)

DILI, STLTIMORLESTE.com – Sekretariu Estadu ba Igualdade (SEI) hamutuk ho programa nabilan realiza kontinua oinsa hapara Violensia ba Feto no Labarik, ho Eventu Sorumutu Prevensaun dahuluk iha Timor Leste no pratika diak sira iha Programa Prevensaun Primaria ba Hapara Violensia Kontra Feto no Labarik.

Tuir Maria Veronika husi TAF Nabilan ba jornalista STL, Kinta nee (12/06/2025) hatete, Sekretaria Estadu ba Igualidade (SEI) hamutuk ho Programa Nabilan (Hapara Violensia Hasoru Feto no Labarik) ho suporta husi Governu Australia no implementa husi Fundasaun Azia, realiza eventu ho tema Sorumutu Prevensaun Pratika Diak sira iha Programa Prevensaun Primaria ba Hapara Violensia Kontra Feto no Labarik.

Nia dehan, Eventu Sorumutu Prevensaun sei fahe ba loron rua, husi dia 5 no 9 Junhu 2025, iha Timor Plaza, idak-idak dezenha hodi halibur grupu partisipante oin-oin husi entidades xave governu, doador sira, ONG, lider komunitariu sira, parseiru dezenvolvimentu no tekniku sira, no mos ativista sira. Idak-Idak kontribui ba perspetiva no espesialidade uniku sira.

“Eventu Sorumutu Prevensaun nee ho objetivu importante mak atu hamutuk iha dialogu krítiku entre parte relevante hotu nian papel iha influensia pratika no fo rekursu ba prevensaun primaria neebe efetivu, bazeia ba evidensia hodi hapara violensia hasoru feto no labarik. Iha tempu hanesan fahe pratika diak prevensaun nian husi implementador sira neebe mak iha baze liu husi istoria, dialogu no aprendizajen neebe fahe ba malu, hodi selebra atinjimentu no identifika dalan sira atu hametin esforsu,” dehan Veronika.

Nia dehan, tansa prevensaun importante, violensia kontra feto no labarik hanesan asuntu seriu iha Timor Leste. Tuir peskiza Nabilan nian, 59% husi feto ho idade entre 15 too 49 neebe involve iha relasaun íntimu, hetan violensia fízika ka seksual minimu forma ida iha sira nia moris. Impaktu husi violensia laos deit ba feto, maibe mos ba família, komunidade no dezenvolvimentu nasional.

“Evidensia global hatudu katak, ita bele prevene violensia kontra feto no labarik. Prevene violensia signifika ita evita violensia molok akontese, ou hamenus ba futuru frekuensia ka gravidade husi violensia neebe akontese tiha ona. Maske servisu prevensaun la hanesan ho servisu responde (responde no fo asistensia ba feto neebe esperiensia violensia), buat rua nee presiza lao hamutuk tanba interligadu.

Nia hatutan, importante atu iha oportunidade atu fahe esperiensia no hatudu impaktu husi esforsu prevensaun primaria no fahe pratika diak liu ba malu. Tanba nee SEI hamutuk ho Programa Nabilan kolabora organiza Eventu Soromutu Prevensaun ida nee ba dahuluk iha Timor Leste.

Kona-ba eventu nee loron 1 Dialogu Nível Altu ho Reprezentante Governu-Sekretaria Estadu ba Igualidade, Programa Nabilan, Doador, no Ajensia sira Reprezentante husi parseiru tekniku global marka prezensa hodi kontribui ba diskusaun. Raising Voices mak organizasaun ida baze iha Uganda neebe kria programa prevensaun violensia bazeia ba evidensia no realidade loroloron nian iha eskola no komunidade sira.

Parte seluk mak husi Plataforma Prevensaun Violensia Bazeia ba Jeneru Sudeste Aziatiku nee hanesan investimentu Governu Australia nian ida neebe ho objetivu atu hametin esforsu lokal hodi prevene VBJ liu husi advokasia bazeia ba evidensia, dialogu, polítika no programa iha Sudeste Aziatiku.

Loron 2 Sentru Lian no Pratika Komunitaria hamutuk ho ativista no lider komunitaria sira Espasu ba líder komunitariu, ativista no pratikante atu fahe sira-nia esperiensia direta iha implementasaun programa prevensaun. Liu-liu husi dialogu, istoria no troka aprendizajen, sei fahe dezafiu no susesu iha implementasaun, troka estratejia no rekursu ba programa prevensaun feminista lidera husi komunidade, estabelese relasaun no solidariedade.

Objetivu husi eventu haforsa kompriensaun kona-ba pratika diak iha prevensaun primaria ba VKFL, hetan inspirasaun husi esperiensia no istoria husi lina oioin, identifika dalan konkretu ba finansiamentu, politika no pratika neebe fo valor ba prioridade komunidade sira no estabelese relasaun no solidariedade hodi hametin kompromisiu atu hapara violensia hasoru feto no labarik.

(eme)

Share it :

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *