DILI, STLTIMORLESTE.com – Komandante Komando Resor Militer (Danrem) 161/Wira Sakti Kupang iha Nusa Tenggara Timur (NTT), Indonezia, Brigadeiru Jeneral (Brigjen) Tentara Nasional Indonezia (TNI), Joao Xavier Barreto Nunes, S.E., M.M, deklara katak militar Indonezia servisu hamutuk ho Unidade Patrolamentu Fronteira (UPF), nafatin garante seguransa fronteira Republika Indonesia (RI) ho Timor Leste (TL) hakmatek.
Danrem 161/Wira Sakti Kupang, Brigadeiru Jeneral, Joao Xavier Barreto Nunes, hato’o kestaun nee ba STL hafoin sai bainaka espesial iha serimonia Isar Bandeira Nasional iha ambitu komemorasaun loron restaurasaun Independensia Timor Leste ba XXIII iha Palasiu Presidente Nicolau Lobato, Bairo Pite Dili, Tersa (20/05/2025).
Brigadeiru Jeneral, Joao Xavier Barreto Nunes, marka prezensa iha serimonia nee hanesan bainaka espesial Prezidente Republika, Jose Ramos Horta nian no reprezenta Xefe Estadu Maior Indonezia nian, Jeneral Agus Subiyanto no Prezidente Republika Indonezia, Prabowo Subianto.
Nuudar ran Timoroan, Danrem Joao Xavier Barreto Nunes hato’o parabens ba loron restaurasaun Independensia Timor Leste ba XXIII no fo parabens atu susesu nafatin no kontinua lao nafatin ba oin.
“Hau hato’o parabens ba governu no povu Timor Leste neebe komemora loron restaurasaun Independensia Timor Leste ba XXIII no parabens atu susesu nafatin no kontinua lao ba oin,” tenik nia.
Kona ba koopersaun serbisu hamutuk iha setor seguransa nian, Brigadeiru Jeneral, Joao Xavier Barreto Nunes hateten kooperasaun entre TNI ho UPF fronteira RI-TL durante nee lao diak, maske iha problema kiik oan balun neebe mosu iha fronteira, maibe ida nee laos kestaun boot, sei iha oportunidade atu ita rezolve,” dehan nia.
Nia haktuir tan katak, hanesan deklarasaun neebe hato’o husi Prezidente Republika, Jose Ramos Horta iha ninia diskursu atu promove rekonsiliasaun entre povu rai rua nee, hotu-hotu tenke apoiu.
“Ita apoiu rekonsiliasaun entre sidadaun Timor oan neebe agora hela iha nasaun Timor Leste no sidadaun Timoroan neebe oras nee dadaun hela iha teritoriu Indonezia. Ida nee ran maluk Timor oan sira, sira nee maun alin, maibe tanba deit situasaun no kondisaun, maun alin nee fahe malu, maibe hanesan maun alin, sei nafatin maun alin ba nafatin. Hau hanesan Komandante Korem 161/Wira Sakti Kupang-Indonezia, hetan konvite espesial husi Prezidente Ramos Horta. Tuir loos Prezidente Indonezia, Prabowo Subianto maka mai, maibe tanba iha atividades seluk, entaun hau maka substitui hodi partisipa iha serimonia Isar Bandeira Nasional RDTL ba loron restaurasaun Independensia Timor Leste ba XXIII iha tinan 2025,” dehan nia.
Tuir nia, relasaun bilateral entre RI-TL, sei halao serbisu kooperasaun neebe diak liu tan ba futuru entre governu rai rua nee, tanba Prezidente Indonezia, Prabowo Subianto iha ninia deklarsaun ba oin, sei hametin diak liu tan kooperasaun serbisu hamutuk, tanba iha ninia komprimisiu atu hadia povu ninia moris diak iha Indonezia, inklui mos Timor Leste iha setor ekonomia.
Nia dehan agora dau-daun membru FALINTIL-Forsa Defeza Timor Leste (F-FDTL) tuir formasaun iha Kupang kona ba bee moos nian. Nasaun rua servisu hamutuk atu lori povu ba moris diak.
“Ami nia esperansa nuudar ran maluk Timor oan neebe oras nee assume knaar importante iha ami nia nasaun Indonezia, espera katak, ho restaurasaun Independensia Timor Leste ba XXIII, Timor Leste kontinua dezenvolve nasaun nee ba oin, tanba nasaun nee nia idade hanesan joven ida karik, idade neebe produtivu ona no iha ona esperensia neebe diak ona. Tanba nee, husu atu nafatin kria kondisaun iha setor ekonomia, sosial, kultura no seguransa neebe nakonu ho paz. Atividades hotu atu lao ba oin, ninia baze maka seguransa neebe hakmatek,” hatete Brigadeiru Jeneral, João Xavier Barreto Nunes.
Responde kona ba seguransa fronteira iha Naktuka, Danrem Joao Nunes dehan, kestaun segmentu iha Naktuka laos problema boot, maibe problema kiik oan, tanba deit egoisme husi ema umanu atu resistensia nia egoismu.
“Hau husu ba Prezidente Horta no Primeiru Ministru Xanana Gusmao, atu area Naktuka dezenvolve hamutuk no iha postu integradu entre RI-TL hodi fo seguransa ba povu iha Naktuka. Ita lakohi atu iha konflitu iha area fronteira. Hau propoin, atu segmentu fronteira Naktuka oferese deit ba katuas lia nain sira iha fronteira Anfoan ho Oecusse atu nahe biti boot hodi rezolve, tanba antes nasaun invazaun Portugues ho Olanda iha, katuas lia nain sira ejiste nanis kedan ona no iha ona akordu fronteira kultural iha momentu neeba,” dehan nia.
Nia haktuir tan katak, nuudar komandante segurasa TNI iha Fronteira Indonezia, nafatin iha komitmentu atu povu iha rai rua nee nafatin moris harmonia no hakmatek, promove paz no dame entre nasaun rua nee.
Liu husi diskursu, Prezidente Ramos Horta hatete tenke promove dame no paz ho Indonezia no haluha tempu pasadu.
“Hau husu ba povu Timor Leste-Indonezia, atu promove paz no dame, haluha tiha tempu pasadu no hateke ba oin ba povu rai rua nia moris diak,” dehan Prezidente Horta.
Nia dehan, durante nee povu Timor Leste barak maka vizita nasaun Indonezia, liu-liu iha Kupang, hatudu katak setor turizmu iha Indonezia, oras nee sae makaas, tanba maioria husi povu Timor Leste maka ba vizita fatin neeba, tanba nee husu atu promove paz no rekonsiliasaun atu lori povu rai rua ba moris diak.
Iha okaziaun nee, Embaixador Indonezia iha Timor Leste, Okto Dorinus Manik hatete ho restaurasaun Independensia Timor Leste ba XXIII, relasaun bilateral entre RI-TL bele metin liu tan, tanba maioria investor neebe maka halao negosiu iha nasaun Timor Leste, mai husi Indonezia, hanesan Banku Mandiri, Banku BRI, Telkomcel, Pertamina Internasional Timor, Waskita Karya no sel-seluk tan, presiza hametin relasaun amizade entre rai rua nee ba futuru liu husi setor ekonomia, kultura no sosial.
PR Horta Enkontru ho Danrem Kupang.
Prezidente Repúblika, José Ramos Horta, halao enkontru kortezia ho Danrem 161/Wira Sakti Kupang, Brigadeiru Jenerál, João Xavier Barreto Nunes, hodi diskute garante seguransa iha liña fronteira Timor-Leste no Indonezia.
“Nia (Brigadeiru Jenerál João Xavier) konvidadu, ami hasoru-malu. Ami hanesan família. Nia mai vizita kortezia, koalia relasaun Timor-Indonézia, liuliu Timor-NTT,” Prezidente Repúblika, José Ramos Horta, hateten iha Palásiu Prezidente, Bairru-Pité, Selasa (20/5/2025).
Iha fatin hanesan, Danrem João Xavier Barreto Nunes, hateten komemorasaun Loron Restaurasaun Independénsia RDTL ba dala XXIII nee hanesan ema karik komesa maduru atu dezenvolve aan.
“Atu dezenvolve Timor-Leste nee ita rasik. Hau agora Danrem iha Kupang, maski hau halai sees husi Timor maibé agora hau iha Kupang,” nia afirma.
Nia dehan, kona-ba seguransa fronteira ka jestaun seguransa fronteira, Prezidente Repúblika, José Ramos Horta no hanesan Primeiru-Ministru Xanana énfaze katak seguransa fronteira tenke iha amizade.
“Ita iha amizade. Iha fronteira ita laiha problema. Naktuka lao loos hela, laiha problema. Ita foin liu funu naruk hahú 1975-1999, ita hakarak hadame situasaun nee, kria pás nee mak ita hakarak,” nia konklui.
(mik/jos)