Setor Privadu lao ba oin Governu Presiza iha Politika Atraksi Investimetu

Prezidente Republika (PR), Jose Ramos Horta. (Foto: STL/Emerenciana Pinto)

DILI, STLTIMORLESTE.com – Setor privadu atu lao ba oin, Governu presiza iha politika neebe diak hodi atraksi investimentu boot nasional no internasional.

Prezidente Republika Jose Ramos hatoo kestaun nee ba jornalista sira liu husi Konferensia Imprensa iha Palasiu Prezidensial Nikolao Lobato, Bairo Pite, Tersa (27/05/2025).

“Setor Privadu lao ba oin, Governu tenke halo politika neebe bele atraksi investimentu boot internasional no nasional, problema boot ida ba setor privadu iha Timor mak kustu eletrisidade, ita nia eletrisidade karun iha mundu, iha Hotel ida bele iha dividas oin-oin, hotel nee o halo saida o imprestimu ruma karik empreza mak kaer BNU ka Mandiri 12% uluk 15% nee problema ida,“ dehan PR Horta.

Segundu mak eletrisidade Hotel Timor fulan fulan selu US$ 30 mil, oinsa sira bele halo investimentu aumenta Hotel nee, oinsa sira selu diak ba funsionariu sira entaun Governu mak tenke haree ida nee.

“Governu mak tenke haree ida nee fo intensivu ba investidor sira, intensivu oinsa bankaria sistema mak kaer Governu tau osan iha sistema bankaria nee para sira bele halo imprestimu ho seguransa ho funan kmaan,” dehan PR Horta.

Prezidente dehan, laiha liu intensivu ezemplu atu intensivu ekonomia rural inan sira iha Maubesi, Ainaro, iha neebe sira kuda modo kuda forerai diak ba saude sira produs barak tebes nee diak, maibe oinsa sira koloka iha merkadu tenke tula husi trek maibe aluga ho folin neebe karun tebes entaun osan neebe inan sira faan modo 80% ba tiha trek selu transporte.

Xefe Estadu dehan, inan sira husi Aileu no fatin neebe deit sira ba faan sira nia modo 80% selu tiha ba transporte, sira fulan rua fulan tolu produs modo repolhu tula karun 14 ba trek ho folin US$ 160, saku 14 nee modo iha laran SU$ 200, maibe barak ba tiha ona transporte.

“Nee mak too agora hau seidauk iha estratejiku diak, balun hau rona koalia kona-ba trabalhador sira ba liur nee katak sai ema nia atan, se mak koalia nunee, koalia mangame la hatene, servisu iha neebe deit normal bele servisu iha Australia, bele servisu iha Timor, servisu iha Amerika iha neebe normal laos atan,” katak nia.

Prezidente Republika hatete, halo servisu saida deit hodi hadia moris, tanba trabalhador rihun ba rihun mak buka moris iha rai liur, Governu halo programa diak liu tan aumenta ho Australia, Korea, Japaun no nasaun seluk lori trabalhador ba servisu iha neeba.

Xefe Estadu hatete, presiza fo formasaun ba joven sira hodi hasae sira nia skil no kapasidade, nunee bele halao servisu iha rai liur hodi bele redus numeru dezempregu iha rai laran.

“Sira ba liur aprende no manan osan haruka ba familia tinan 5 tinan 7 fila ho esperiensia boot ona, nee hanesan eskola ida, hanesan universidade, Governu tenke haree didiak hamutuk ho SEFOPE ho rai nee para tinan tinan ba hahu kursu ingles, konforme lian no eletrisidade no buat seluk nee bele rezolve,” katak nia.

Nia hatete, planu diak tinan sira mai ekonomia Timor nia makaas ona no sidadaun neebe servisu iha rau liur fila mos ho esperiensia makaas ona, maibe Governu liu husi Primeiru Ministru tenke fo orientasaun makaas ba ida nee.

(eme)

Share it :

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *