STL Partisipa Konferensia Intendementu Tiongkok 2025 iha Guangzhou

GUANGZHOU, STLTIMORLESTE.com – Konferensia Intendementu Tiongkok (Xina) 2025 ho tema “Planu Foun, Dezenvolvimentu Foun, Opsaun Foun: Xina nia Modernizasaun no Perspetiva Foun ba Governasaun Globál” partisipa husi delegadu hamutuk 200 husi nasaun 72, jornalista hamutuk 20 husi nasaun 17 inklui jornalista husi Suara Timor Lorosae (STL) Media Group neebe reprezenta husi Marcos da Silva no Mikael Mali Mau.

Konferensia Intendementu Tiongkok 2025 nee halao iha Sentru Konferensia Internasionál Guangzhou Yuexiu, Xina, hahu husi 30 Novembru to’o 2 Dezembru 2025.

Iha Konferensia nee orador importante lubuk neebe koalia kona ba dezemvolvimentu foun, opsaun foun Xina nia modernizasaun no perspetiva foun ba governasaun global.

Media STL partisipa iha konferensia nee hetan konvite husi Nanfang Media Group no South Nanfang Media Group iha programa Martime Silk Road Joint Media Tour neebe involve jornalista no editor media husi nasaun oi-oin neebe halao atividade iha Guangdong-Xina, husi loron 28 fulan Novembru to’o loron 2 fulan dezembru 2025.

Espera katak ho konvida lider sira husi nasaun 72 no jornalista partisipa iha konferensia nee
hodi esplora modernizasaun Xina nian iha sira nia rain.

Eventu istóriku ida-nee sei esplora signifikasaun globál hosi Xina nia planu tinan-lima ba dala 15, dalan inovativu ba Xina nia modernizasaun, oportunidade foun sira ba progresu globál, no asaun kolaborativa iha ámbitu inisiativa governasaun globál.

Entre partisipante sira maka eis-primeiru-ministru, vise-primeiru-ministru, ministru sira, no ofisiál superiór sira hosi organizasaun internasionál sira iha Xina. Prezensa totál maizumenus 800.

Prezidente Fundadór hosi Institutu Inovasaun no Estratéjia Dezenvolvimentu Xina (CIIDS) Zheng Bijian, hanesan mos orador xave iha konferensia nee hatete katak moderniza la signifika modernizasaun ho estilu osidentál, Xina nia dalan nakloke nafatin ba ema seluk.

“Esforsu modernizasaun Xina nian, neebé destaka iha nia Planu Tinan Lima ba dala 15, dezafia ona fiar neebé maka iha kleur ona katak modernizasaun signifika konforme ho Osidente no oferese dalan foun ba nasaun sira iha Súl Globál”, hatete Zheng Bijian.

Nunee mos, Eis Prezidente Etiopia, Mulatu Teshome neebe sai orador iha konferensia nee hatete, avansu sira Xina nian iha ekipamentu sira ho klase aas neebé prontu atu forma futuru sivilizasaun umanu nian.

“Progresu lalais Xina nian iha fabrikasaun ekipamentu luxu nian hanesan forsa ida neebé prontu atu forma futuru sivilizasaun umana nian,” katak Mulatu Teshome.

Mulatu Teshome hatudu katak área sira hanesan intelijénsia artifisiál, robótika, veíkulu elétriku sira, no manufatura avansadu maka área sira neebé inovasaun Xineza estabelese referénsia globál foun sira.

“Dezenvolvimentu hosi automatizasaun iha manufatura, intelijénsia artifisiál neebé autónomu tomak, no sentru sira manufatura nian iha Xina bele sai hanesan modelu globál sira”, nia hatete, hodi nota katak sistema sira hanesan nee promete aumentu signifikativu sira iha efisiénsia no potensialmente kustu sira neebé kiik liu.

Orador seluk hanesan Eis-Ministru Negósiu Estranjeiru Singapura nian George Yeo Yong-Boon oferese avaliasaun ida neebé iha esperiénsia kona-ba Xina nia papél globál, hodi elojia ninia esforsu konsistente sira hodi promove diálogu no dame enkuantu ho franku aborda dezafiu sira neebé klean ba komprensaun entre sivilizasaun sira.

“Ita presiza ema barak liután neebé halo dame iha mundu no Xina sai konsistente no persistente hodi promove diálogu, tantu iha Ukránia ka iha Médiu Oriente, ba komprensaun, no sempre ba dame”.

Nia liga postura diplomátika ida-nee ba vizaun ida neebé luan liu, hodi nota katak Xina fahe benefísiu sira hosi nia dezenvolvimentu ho nasaun sira seluk no propoin inisiativa sira governasaun globál nian hodi fó hanoin ba ema hotu katak ita fahe destinu ida ne’ebé fahe iha rai.

Entretantu, Diretór hosi Sentru Xina Kontemporáneu no Mundu iha HKU hatete katak ema uitoan liu iha Osidente maka koalia kona-ba ‘governasaun’ tanba Xina sai envolve liután iha formasaun sistema multilaterál.

“Nuudar apoiu EUA nian ba governasaun globál tuun no nia sai hosi organizasaun internasionál balu, Xina mosu beibeik hanesan fornesedór prinsipál ida hosi sasán públiku globál sira”, hatete Li Cheng.

Nia nota katak iha tinan 1900, termu “governasaun nian” maka “governasaun”. uza barak hosi elite sira EUA nian, maibé ohin loron, ema uitoan de’it maka koalia kona-ba ida-ne’e aleinde ONG balun. Maibé, iha dékada rua ikus ne’e, termu ne’e sai hanesan foku prinsipál ba polítiku no akadémiku Xinés sira.

Tinan ida ne’e deit, Xina propoin no estabelese ona organizasaun internasionál foun lima. Ida husi sira maka Organizasaun Internasionál ba Mediasaun, ho sede iha Hong Kong. Li subliña katak Xina tama iha faze ida envolvimentu aseleradu nian hodi forma sistema multilaterál.

Liuhusi troka peritu sira no observasaun sira, jornalista sira esplora oinsá Xina nia modernizasaun lalais no polítika sira neebé nakloke kria oportunidade foun sira ba kooperasaun ho Amérika Latina. Jornalista sira neebé partisipa destaka Xina nia papél globál neebé buras, oportunidade sira neebé buras ba kolaborasaun Xina-LATAM, no potensiál neebé fahe iha setór sira hanesan indústria, agrikultura, komérsiu, no konetividade marítima.

Joint Media Tour
South Nanfang Media Group no Nanfang Media Group iha Xina konvida jornalista no editór sira nasaun sanulu resin ida (11) iha Dalan Seda Maritima nian “Joint Media Tour” vizita Provínsia Guangdong iha Xina hosi loron 28 fulan-Novembru to’o loron 2 fulan-Dezembru 2025 ho objetivu atu foka ba implementasaun teknolojia aas Guangdong nian, dezenvolvimentu lalais no kultura riku no sel-seluk.

Grupu nee atu absorve hanoin sira neebé iha valór, lori konhesementu neebé bele asaun fila fali ba sira nia nasaun rasik, no esplora liután kolaborasaun rua-dalan.

Ba jornalista balu, viajen ne’e kumpre dezeju ida ne’ebé sira iha kleur ona, hodi transforma sira nia mehi sira uluk kona-ba Xina ba komprensaun diretu ida kona-ba realidade.

Delegasaun mídia nee mos halo viajen ba sidade boot rua Guangdong nian: Shenzhen no Guangzhou, hodi aprende hosi provínsia nia trajetória dezenvolvimentu jerál, hahú hosi agrikultura, intelijente no kondusaun autónomu to’o aplikasaun dijitál sira IA nian, muzeu istóriku sira, parke istóriku sira, no fatin furak sira iha mota Pearl nia sorin.

Delegasaun Joint Media Tour husi nasaun 11 kompostu husi Xina, Kambodia, Saudi Arabi (Egypt), Fuji, Indonezia, Malazia, Myanmar, Solomon Islands, Timor-Leste, Vietname no Vanuatu.

Jornalista: Mikael Mali Mau
Editor: Godinho Barros

Share it :

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *