DILI, STLTIMORLESTE.com – Sua Santidade Papa Francisco fila hikas ona iha Nai nia kadunan Santu, iha Roma Segunda nee.
Relasiona ho sua Santidade Papa Francisco nia mate. Anunsiu nee agora halo diretamente husi Kapela Casa Santa Marta nian, iha Vatikanu, husi Kardeal Farrell, ho liafuan sira tuir mai iha tuku 7:35 dadeer nee, Bispu Roma nian, Francisco, fila ba Padre nia uma.
“Nia hanorin ita atu moris valor sira evanjelhu nian ho fidelidade, aten barani no domin universál, liu-liu iha favor ba sira neebe kiak liu no marjinalizadu liu. Ho agradesimentu boot ba ninia ezemplu nuudar Nai Jesus nia dixípulu lo-loos, ami hahii Papa Francisco nia klamar ba Maromak Trindade nia domin mizerikordia rohan-laek”.
Papa Francisco mate ona ho tinan 88, fo sai husi Vatikanu. Pontífise, neebe hanesan bispu Roma nian no xefe hosi Igreja Katplika, sai hanesan papa iha tinan 2013 hafoin nia antesesor Bento XVI demiti. Ninia mate fo sai hosi kardeal Kevin Farrell iha komunikadu neebe fo sai hosi Vatikanu.
“Maun-alin doben sira, ho tristeza boot hau tenke fo-hatene ita-nia Santu Padre Francisco nia mate iha tuku 7.35 dadeer ohin, Bispu Roma nian, Francisco, fila hikas ba Padre nia uma. Ninia moris tomak dedika ba Nai no Ninia Kreda nia servisu.” dehan nia.
Padre haktuir tan katak “Nia hanorin ita atu moris valor sira evanjelhu nian ho fidelidade, korajen no domin universal, liuliu hodi favorese sira neebe kiak no marjinalizadu liu Ho gratidaun boot ba nia ezemplu nuudar dixípulu loloos Nao Jess nian, ami elojia Papa Francisco nia klamar ba domin mizerikordia rohan-laek hosi Maromak Ida deit no Trindade.”
Prosesu hodi hili papa foun – konklave – jeralmente akontese entre loron 15 no 20 hafoin pontífise ida mate. Vizita sira ba ospitál foin lalais nee Iha tinan hirak ikus nee, nia papadu marka ona ho vizita oioin ba ospital no preokupasaun sira kona-ba nia saude.
Iha loron 14 fulan-Fevereiru, Amu-Papa tama iha ospital hodi halo tratamentu ba bronkíte. Iha loron sira tuirmai, Vatikanu hatete katak nia hetan diagnostiku ho pneumonia bilateral no katak nia halo transfuzaun raan nian hafoin teste sira hatudu katak nia iha nível kiik hosi plaquetas iha nia raan, ne’ebé asosiadu ho anemia.
Iha loron 22 fulan-Fevereiru, hatete katak Amu-Papa iha kondisaun krítiku hafoin “krize respiratóriu ne’ebé prolongadu” ne’ebé presiza fluxu oksijéniu ne’ebé maka’as, no iha loron tuirmai Vatikanu hatete katak Francisco hatudu insufisiénsia renál “inisiál, kmaan”.
Iha loron hirak tuir mai, sarani rihun ba rihun halibur iha Prasa São Pedro nian hodi reza ba nia rekuperasaun, hanesan sira seluk ba ospitál Roma nian ne’ebé nia hela hodi husik ai-funan no kartaun sira.
Nia hela iha ospitál durante fulan tomak, ho médiku sira hatete katak nia kondisaun kontinua “komplexu”.
Iha loron 6 fulan-Marsu, nia lian rona ba dala uluk dezde tama iha ospitál iha mensajen áudiu ida, iha ne’ebé nia agradese ba ema sira ne’ebé hakarak nia di’ak, molok hatutan: “Ha’u hamutuk ho imi hosi ne’e.”
Iha Domingu, nia kumprimenta ema lubun iha Servisu Domingu Páskua nian, loron ida hafoin hasoru vise-prezidente EUA nian, JD Vance.
Nia hela iha ospitál durante loron 38 remata iha loron 23 fulan-Marsu bainhira nia halo nia aparisaun públiku dahuluk iha semana lima nia laran iha varanda ida iha Gemelli iha ne’ebé nia hamnasa no fó liman-fuan ba ema lubun ne’ebé halibur iha liur.
Nia fila fali ba Vatikanu, halo parajen surpreza ida iha nia bazílika favorita iha dalan atu fila ba uma, molok hahú fulan rua deskansu no rekuperasaun nian ne’ebé maka preskreve.
Médiku sira hatete katak Francisco sei iha asesu ba oksijéniu suplementár no kuidadu médiku oras 24 nian bainhira presiza – hodi hatutan tan katak enkuantu infesaun pneumonia nian hetan ona tratamentu ho susesu, pontífise sei kontinua hemu ai-moruk orál ba tempu balun hodi trata infesaun fúngiku iha nia pulmaun no kontinua nia fizioterapia respiratóriu no fíziku.
Povu nia Amu-Papa’ Moris iha tinan 1936, Francisco hanesan papa dahuluk hosi Amérika Súl. Ninia papadu marka ho ninia defende sira ne’ebé halai sees hosi funu no hamlaha, no mós sira ne’ebé iha kiak, hodi hetan naran “Papa Povu nian”.
Iha tinan 2016, nia fase ain hosi refujiadu sira hosi relijiaun oioin iha sentru azilu ida iha liur Roma nian iha “jestu haraik-an no servisu nian”.
Nia mós fó sai ninia hanoin sira kona-ba asuntu oioin, hosi mudansa klimátika to’o dezigualdade rikusoin no papél feto sira-nian iha Igreja Katólika.
Ninia aseitasaun ba komunidade LGBTQ laiha presedente – hahú ho komentáriu ida ne’ebé la espera ba jornalista sira iha voo ida fila hosi Brazil kona-ba kleru omoseksuál.
Nia dehan: “Se ema ida gay no buka Maromak no iha vontade di’ak, sé mak ha’u atu tesi-lia ba sira?”
Maibé, iha fulan-Abril 2024 nia mosu hodi repete opozisaun maka’as hosi Vatikanu ba muda jéneru, surogasia, abortu no eutanasia, hodi asina testu “Dignitas Infinita” (Dignidade Infinita). Iha tinan hanesan, nia kredensial liberal rasik hetan kestiona hafoin relatóriu sira katak nia uza liafuan omofóbiku iha odamatan taka nia kotuk. Papa nia saúde iha tinan hirak ikus ne’e Nu’udar joven ida iha nia rai-moris Arjentina, Francis hasai parte ida hosi pulmaun ida.
Iha tinan balun ikus nia moris nian, Francis presiza kadeira-roda ka ai-tonka ida atu la’o no limita nia ko’alia iha públiku enkuantu luta hasoru bronkite no gripe.
Francisco pasa tempu ba dala uluk iha ospitál nu’udar papa iha tinan 2021 ba operasaun ida hodi hasai parte ida hosi nia kólon. Iha Juñu 2023 nia tama iha ospitál hodi halo operasaun ba nia intestinu. Iha momentu ne’ebá, Vatikanu hatete katak nia sofre sintoma sira “rekorrente, todan no sai aat liután” ne’ebé kauza hosi hérnia abdominál ida.
Nia problema saúde foin lalais ne’e signifika katak nia hetan obriga atu la tuir eventu signifikativu sira iha kalendáriu Katóliku Romanu, inklui prosisaun tradisionál Sexta-Feira Santa nian iha Koliseu Roma nian iha tinan kotuk.
Iha 2022, nia fó hanoin katak nia bele husik kargu se nia saúde sai aat liután hafoin nia hetan foto uza kadeira-roda tanba problema mobilidade ne’ebé kauza hosi moras sciatica – kondisaun nervozu ida ne’ebé kauza moras iha ain.
Ninia antesesór, matebian Bento XVI, sai hanesan papa dahuluk ne’ebé rezigna-an iha tinan 600 resin iha tinan 2013 envezde serbisu ba vida tomak, no mate iha tinan 2022.Amu-Papa nia naran orijinál maka Jorge Mario Bergoglio no uluk nia hala’o knaar nu’udar bispu iha Buenos Aires.
(eme)