Tempu Badak Sei Finaliza Dezenhu Edefisiu KAK

Komisariu Komisaun Anti Korupsaun (KAK), Rui Pereira. (Foto: Media KAK)

DILI, STLTIMORLESTE.com – Atu tama ba ASEAN presiza reforsa iha setor justisa, iha parte balu neebe seidauk kompleta presiza kompleta, hanesan iha Komisaun Anti Korupsaun (KAK) liga mos ba iha infraestrutura.

Tuir Komisariu KAK, Rui Pereira katak, ita nia setor justisa presiza reforsa entermus instituisaun sira neebe seidauk kompletu karik presiza kompleta sira nia infraestrutura rekursu umanus atu nunee ita tama ASEAN buat neebe ASEAN presiza ita Timor preparadu.

“Hanesan mos KAK entermus infraestrutura ita mos presiza, tanba nee mak atu finaliza dezenhu iha tinan nee, no husu ajuda ba iha Ministeriu Planeamentu Investimentu Estratejiku ho ADN no Obras Publiku ajuda finaliza dezenhu nee,” dehan Komisariu ba jornalista sira iha MNEC, Tersa (27/05/2025).

Nia hatutan, dezenhu nee iha tinan naruk tiha ona, iha tinan kotuk kompanhia ida anterior hapara tiha, agora tun fali ba iha parseiru balu no ajensia Estadu nian liu-liu ADN atu halo revizaun ba, atu kompanhia seluk bele finaliza dezenhu BOQ neebe KAK iha, atu tinan oin bele halo ona konstrusaun ba edefisiu foun. No presiza koalia ho Governu atu fasilita tau orsamentu atu konstrui fatin foun.

Komisariu dehan, atu tama ASEAN tenke servisu makaas tanba ema tama sai barak, no buat ida ilegal nee barak liga ho osan mos bele tama sai barak la tuir nia regra, tanba nee presiza halo prevensaun makaas reforsa ho kombate korupsaun liu husi prosesu judisial nian.

Dehan tan, dezenhu nee orsamentu tau ona, no dezenhu tuan nee ho orsamentu pur volta US$ 19 milhões maibe tinan lubuk ida liu ba ona, tanba KAK nia edifisiu nee iha andar haat no iha okos iha sela detensaun haat ka lima, iha mos fatin atu KAK rai ekipamentus.

Tanba nee, oras nee daudaun fatin neebe KAK sei utiliza provizoriu hodi halao servisu mak ida iha Obrigadu Barak, ida iha Sekretariu Estadu Arte Kultura nian, no ida agora Komisariu uza nee uluk ba rezidensia Komisariu KAK, maibe atu halo eskritoriu fatin la iha mak ida nee nakfilak ba eskritoriu KAK nian too ohin. No edefisiu KAK nian atu harii iha Palapasu.

Reforsa tan, dezenhu ida uluk nee kompanhia ida nian produtu maibe selu ona, dezenhu no BOQ neebe iha ita bele utiliza tanba ita selu ona, no mudansa husi kompanhia ida ba kompanhia seluk tanba nee kompanhia foun nee entrega iha komisaun Nasional Aprovezionamentu sira mak sei prosesu.

Iha fatin ketak, Akademiku UNTL, Sebastiao dos Santos dehan, KAK nia servisu importante duni, tanba nee presiza kria kondisaun diak ba sira.

“Atu kombate korupsaun KAK bele halo ida nee, tanba nee presiza kria kondisaun diak ba sira, aumenta mos rekursu humanus atu sira nia servisu bele lao ba oin,” dehan nia.

Hatutan tan, aktu korupsaun aktu ida neebe la diak no susar atu deteta, tanba nee kria kondisaun diak, prepara rekursu humanus atu halo servisu ho diak atu identifika aktu nee.

(ter)

Share it :

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *