DILI, STLTIMORLESTE.com – Prezidente Republika (PR), Jose Ramos Horta hatete, maske Timor Leste hasoru konflitu no okupasaun durante tinan 25, maibe ikus hili dalan rekonsiliasaun dialogu Unidade Nasional.
Prezidente Republika, Jose Ramos Horta hatoo kestaun nee liu husi nia diskursu importante iha sesaun abertura Enkontru Ministerial g7+ nian ba dala-6, iha Sentru Konvensaun Dili, Sesta (11/04/2025).
Prezidente dehan, enkontru Ministerial g7+ nian ba dala-6 marka pasu signifikativu ida iha istoria organizasaun nian.
Sorumutu loron haat, hahu husi loron 10 too 13 Abril ho tema “Tinan 15 Unidade nian, Harii Futuru ba Pas no Reziliensia iha Nasaun g7+, halibur hamutuk delegadu ministerial sira husi Estadu frajil no afetadu husi konflitu neebe hola parte iha grupu g7+, hamutuk ho parseiru dezenvolvimentu xave sira no parseiru internasional sira.
Prezidente Ramos Horta neebe mos halao knaar nuudar Enviadu Espesial g7+ nian, sublina Timor Leste nia jornada husi konflitu ba dame nuudar inspirasaun ba estabelesimentu g7+ iha ninia diskursu xave.
Xefe Estadu hatete, bainhira g7+ estabelese ba dahuluk iha tinan 2010, Timor Leste foin sai husi instabilidade polítika no krize sira.
PR Horta dehan, maske Timor Leste hasoru okupasaun iha tinan 25 nia laran hasoru konflitu susar boot maibe ikus nafatin hili dalan ba rekonsiliasaun laos ho dalan vingansa ho dialogu Unidade Nasional.
“Durante tinan 25 nia laran, ami nia nasaun hasoru okupasaun, konflitu no susar boot. Maibe ami hili dalan ida neebe diferente laos dalan vingansa, maibe rekonsiliasaun, dialogu no unidade nasional. Esperiensia ida nee forma ami nia konviksaun katak Estadu frajil sira tenke define sira nia dalan rasik ba dame,” dehan PR, Horta.
PR Horta dehan, g7+ estabelese iha tinan 2010 nuudar asosiasaun voluntariu ida husi nasaun sira neebe hasoru ona konflitu no agora iha tranzisaun ba etapa dezenvolvimentu tuir mai. Liu tiha tinan 15, g7+ servisu makaas atu hasae lian husi nasaun sira neebe afetadu husi konflitu, hodi defende esforsu sira ba pas no estabilidade neebe mai husi apropriasaun nasional.
Prezidente destaka importansia g7+ iha transformasaun oinsa nasaun sira neebe afetadu husi konflitu envolve ho komunidade internasional, hodi asegura katak nasaun sira nee laos tan ema pasivu husi desizaun esterna sira, maibe lian ativu neebe forma sira nia futuru rasik.
Haree ba futuru, Prezidente Ramos Horta husu atu kontinua kompromisu hodi forma fila fali orden global hodi serve diak liu tan nasaun hotu.
Horta dehan, momentu ida nee iha istoria aprezenta oportunidade ida atu hadia dezekilibriu sira pasadu nian no hanoin fali orden internasional ida neebe mak justu duni, inkluzivu no refleta lian husi nasaun hotu, laos deit nasaun poderoza balun.
“Ita nia servisu iha oin ezije korajen, persistensia no vizaun neebe boot liu tan. Ita tenke aproveita momentu ida nee atu forma narrativa foun idak-idak neebe ita nia nasaun sira hetan rekonhesimentu laos hanesan problema atu rezolve, maibe hanesan parseiru iha harii mundu ida neebe justu no pasífiku liu tan,” katak nia.
Enkontru Ministerial g7+ nian ba dala 6 inklui diskusaun sira kona-ba salvaguarda ba pas iha tempu turbulentu, evolusaun g7+ hanesan ator global no pozisionamentu estratejiku grupu nian iha panorama jeopolítiku atual. Primeiru Ministru Kay Rala Xanana Gusmão neebe halao knaar hanesan Pesoa Eminente husi g7+, mos hatoo diskursu ba enkontru nee atu fahe hanoin kona-ba vizaun boot organizasaun nian.
Enkontru nee sei konklui ho adosaun deklarasaun Dili II, neebe trasa prioridade estratejiku no diresaun ba futuru grupu nian.
(eme)