DILI, STLTIMORLESTE.com – Prezidente Republika (PR), Jose Ramos Horta hatete, Timor Leste ho Republika Indonezia (RI) iha kooperasaun neebe buras ba beibeik, no konsolida fronteira komum no iha zona estabilidade.
Prezidente Republika Jose Ramos Horta hatoo kestaun nee liu husi nia diskursu, bainhira kondekora Kolar Ordem Timor Leste ba Embaixador Republika Indonezia ba Timor Leste Okto D. Manik iha Palasiu Prezidensial Nicolau Lobato, Bairo Pite, Kuarta (25/03/2026).
“Ami nia ligasaun ho Indonezia iha abut iha jeografia, istoria no espíritu kooperasaun neebe buras beibeik. Nuudar vizinhu besik, ita fahe prosimidade no responsabilidade atu konsolida liu tan ita nia fronteira komun iha zona estabilidade, konetividade, oportunidade no prosperidade fahe,” dehan Prezidente Republika Jose Ramos Horta.
Prezidente Republika hatete, ita nia nasaun rua kontinua halo progresu iha kooperasaun transfronteirisu, komersiu, alfandega, mobilidade, no koordenasaun pratika entre instituisaun sira iha fronteira nia sorin rua.
“Esforsu sira nee hametin ona komunidade sira, promove ona integrasaun ekonomika, sosial no kultural, no hatudu ona ita-nia kompromisu komun ba dialogu, respeitu ba malu no solusaun pratika sira,” dehan PR Horta.
Xefe Estadu hatete, Indonezia mos sai nuudar apoiante firme ba Timor-Leste nia dalan ba integrasaun tomak iha ASEAN.
“Ita-boot sira-nia apoiu polítiku, orientasaun teknika no enkorajamentu neebe metin sai folin laek hodi ajuda Timor-Leste prepara no partisipa ho ativu liutan iha prosesu rejional sira, no mos iha forum internasional no Nasoins Unidas nian neebe luan liutan. Bainhira ita-boot sira foin too iha Timor-Leste, ita-nia nasaun sei iha aspirasaun atu sai membru plenu ba ASEAN,” dehan PR Ramos.
Xefe Estadu hatutan tan katak, Indonezia sai iha momentu istoriku ida, ho Timor-Leste adere ba ASEAN nuudar membru plenu. Ida-nee maka realizasaun notavel ida neebe maka Indonezia nia apoiu sei hanoin nafatin ho agradesimentu klean.
Nunee mos lasu edukasional no ema-ba-ema kontinua buras. Estudante Timoroan rihun ba rihun estuda ona iha universidade Indonezia nian, hodi harii lasu neebe dura liuhosi lian, kultura, edukasaun no amizade.
Iha tempu hanesan, kolaborasaun ekonomika iha komersiu, investimentu, infraestrutura no kadeia valor rejional sira kontinua habelar no klean liu tan.
“Indonezia mak nasaun neebe hau vizita beibeik dezde hau simu pose. Iha okaziaun sira-nee ida-idak, Ita-boot nia Exelensia no Ita-boot nia Embaixada firme ona hodi fasilita enkontru sira, apoia arranju lojístiku sira, no hakat liu ezijensia baibain sira hosi protokolu diplomatiku hodi asegura katak hau nia vizita sira sai produtivu, lao ho diak no susesu. Kompromisu pesoal no institusional ida-nee hetan apresiasaun klean,” dehan Horta.
Nia hatutan Nuudar rekonesimentu ba parseria esepsional ida-nee, ba knaar importante hodi hametin ida nee, hau-ho onra atu konfere Kolar Orden Timor-Leste nian, distinsaun ida aas liu ba nasaun. Atu premiu ida-nee sai hanesan símbolu ida ba amizade neebe dura, konfiansa no aspirasaun sira neebe halibur povu rai rua.
Embaixador Indonezia ba Timor Leste, Okto Dorinus Manik hatete durante nia mandatu tinan 4 fulan 4 iha Timor Leste memoria neebe nia labele haluha mak vizita ofisial Sua santidade Papa Francisco vizita Timor Leste, momentu neebe nakonu ho ksolok ida nee nia labele haluha iha nia moris.
Embaixador hatete ho vizita sua santidade Papa Francisco iha Timor Leste Uniku tanba maske nakonu ho sarani rihun ba rihun maibe laiha violensia ruma laiha asaltu malu ida nee nuudar memoria estraordinariu ida.
“Maske lao ain husi Tasi tolu fila hau mos hetan oportunidade lao ain husi tasi Tolu ba uma tanba engarrafamentu no ami bele lao sorin-sorin, ema hotu rihun ba rihun maibe, laiha ema ida mak inkomoda, no ami fila ba uma kanta no hananu lao tuir dalan, manu sira iha lalehan kanta iha leten maka milagre ida. Ba hau, nee hanesan milagre boot ida katak ema barak hanesan nee bele lao ho diak,” dehan Embaixador.
Durante mandatu iha Timor akompanha direita no asiste Bispo assume kargu nuudar Arhie Bispu, nomos asiste TL nia adezaun ba ASEAN, sai membru OMK organizasaun mundial Komersiu.
Timor Leste ho Indonezia nasaun vizinhu no sei hametin nafatin kooperasaun diak liu tan ba oin nafatin.
(eme)







