TL – Indonezia Reativa Fronteira Oesilo, Rogerio: Fronteira Bee Matan Ekonomia Povu

Governu Timor Leste (TL) ho Indonezia ofisialmente reativa Fronteira Postu Integradu Oesilo ho Postu Fronteira Napan-Indonezia. (Foto: STL/Joseph Koa)

AMBENO, STLTIMORLESTE.com – Governu Timor Leste (TL) ho Indonezia, iha loron Kinta (10/04/2025) ofisialmente reativa Fronteira Postu Integradu Oesilo ho Postu Fronteira Napan-Indonezia, tanba nee Autoridade Rejiaun Administrativu Espesial Oekusi-Ambeno (RAEOA) apresia no kontente, tanba odamatan Fronteira nuudar bee matan ba ekonomia povu rai rua nia moris diak iha futuru.

Serimonia reativa Fronteira Postu Integradu Oesilo ho tema “Hamutuk Harii no Hadia Linha Fronteira hodi fo Benefísiu ba Povu no Nasaun”.

Tuir Prezidente Autoridade Rejiaun Administrativu Espesial Oecusse-Ambeno (PA-RAEOA), Rogerio Tiago de Fatima Lobato dehan, reativu Postu Integradu Fronteira Oesilo, ida nee diak ba povu, maluk balun husi Oesilo mos bele ba Nusa Tenggara Timur (NTT) no maluk sira husi neeba mos bele mai Iha Oecusse liu husi Fronteira Oesilo, lalika liu husi dalan ilegal ona, tanba antes re-ativu fronteira Oesilo, komunidade sira sempre halo atividades komersiu ilegal, tanba nee ohin reativu fali fronteira, sira bele bele halo negosiu ho dalan legal, selu taxa ba estadu.

“Imi haree infraestrurua iha Fronteira Napan-Indonezia nian, kapaas teb-tebes maibe iha postu Integradu Oesilo neebe maka ohin ita reativu ona maibe laiha kondisaun neebe dignu ba nasaun TL atu fo atendimentu tanba infraestrutura laiha, tanba nee prioridade ba PA-RAEOA maka nee, tenke buka dalan hodi halo uma neebe ke diak, para ita halao ita nia serbisu imigrasaun ho alfandega, tanba ida nee degnidade estadu TL nian, ita labele simu deit ema iha ai-hun ou iha lona okos, ida nee labele, tanba nee hau sei diskuti ho Primeiru Ministru (PM) Kay Rala Xanana Gusmão, tanba nia maka tutela iha RAEOA. Hau kontente tanba, maluk sira husi Oesilo, atu ba iha Kefamenanu-Timor Tengah Utara (TTU), sira lalika ba ona liu husi fronteira Sakato-Wini, maibe sira liu husi sira nia Postu Integradu Oesilo deit ona,” dehan PA-RAEOA, Rogerio Tiago de Fatima Lobato, ba STL iha Fronteira Oesilo, hafoin reativu fronteira Oesilo.

Nia haktuir tan katak, ba oin, sei loke tan Postu Integradu Fronteira Haumeni-Ana Pasabe, atu nunee povu iha Postu Administrativu Pasabe, hakarak ba iha Kefamenanu, la presiza sira mai iha Fronteira Oesilo, maka ba iha Indonezia neeba, tanba sira iha Postu Unidade Patrolhamentu Fronteira, iha Imigrasaun no Alfandega iha nee neeba hodi fasilita sira sai husi sira nia fronteira rasik, nunee mos, planu mos atu loke tan Postu Integradu iha Fronteira Naktuka, nunee fasilita povu husi Postu Administrativu Nitibe ba Oepoli, liu husi sira nia fronteira deit ona.

“Ita atu ba Kupang liu husi fronteira Naktuka neeba, diak liu tanba besik liu, kuaze oras rua deit ita bele too ona Kupang neeba. Koalia kona ba Naktuka, hau aban ba Dili atu Sabadu dadersan, ami atu ba sobu ponte metaliku iha Munisipiu Manatuto, tanba PM Xanana autoriza tiha ona, atu transfere ponte nee, mai monta fali iha Noelbesi liga ba Naktuka, para povu iha neeba bele utiliza ponte nee ba mai labele hakur mota ona. Alende nee, ita mos sei halo estrada para hasai povu husi izolamentu,” haktuir nia.

Iha biban nee, Visi Governador Nusa Tenggara Timur, (NTT), Joni Asadoma liu husi ninia diskursu iha ambitu reativu Postu Integradu Oesilo-Napan, sente kontente tanba TL-Indonezia, liu-liu povu NTT-TL hanesan nasaun neebe hatudu diferente iha mundu tanba iha kultura, lingua ho tradisaun hanesan no orgulhu tanba maske uluk iha istoria neebe maka ladun diak, maibe oras nee hatudu ezemplu ba mundu katak TL-Indonezia oras nee sai amigu neebe furak no metin liu tan.

“Ohin ita hamutuk iha fatin nee, hodi halao serimonia reativu fronteira Integradu Oesilo TL ho Napan-Indonezia, hodi nunee fasilita ita nia povu, tanba maske iha relasaun amigu ho nasaun barak iha mundu, maibe nasaun vizinhu nuudar solusaun neebe diak liu hodi ajuda malu iha setor, ekonomia, sosial kultura, Edukasaun no seluk-seluk tan, tanba nee ohin reativu Postu Integradu Fronteira Oesilo-Napan, atu nunee povu rai rua bele halao interaksaun iha setor oi-oin iha linha fronteira sai diak liu tan no tulun povu atu moris diak,” dehan nia.

Iha biban nee, nia rekomenda ba setor publiku no privadu atu utiliza oportunidade rekursu neebe iha, hodi halo investimentu hamutuk atu tulun malu iha setor exportasaun no Importasaun hodi lori mudansa ba povu nia moris diak iha linha fronteira entre nasaun TL-Indonezia, espesialmente povu NTT-TL, liu-liu Oecusse.

“Ba oin, ita sei apoiu Autoridade RAEOA hodi koalia klean kona ba setor saida maka presiza ita haree hamutuk hodi fo benefisiu ba povu no nasaun rai rua nee iha futuru iha dezenvolvimentu.

Iha biban nee Komisariu Alfandega, Joanico Pinto dehan, ohin governu TL-Indonezia reativu ona Postu Integradu Oesilo-TL ho Napan-Indonezia tanba nee presiza trata ema tuir padraun Internasional, tenke trata ema ho sasan ho dignu.

“Koalker ita atu halo atendimentu publiku ba serbisu Customer, Imigrasaun no Quarantina nee (CIQ), tuir padraun internasional nee, ita tenke trata ema ho sasan ho dignu, tanba nee ita tenke iha kondisoens para bele apoiu serbisu iha fronteira, maibe ita boot jornalista sira haree, ita ajusta ita nia aan ho maluk sira husi Indonezia nian iha Postu Fronteira Oesilo-Napan, sira nia kondisoens diak, ita nian dada lona tun sae iha fronteira maka fo atendimentu ba ema halo movimentu no sasan tama sai fronteira. Ami CIQ hanesan utilizador deit, maibe ami mos prontu atu kolabora liu husi ami nia ministeriu idak-idak, kolabora ho Autoridade RAEOA, hakarak ka lakohi, tenke instala duni infraestrutura iha nee, ho padraun ida neebe maka diak, para fo atendimentu ida neebe diak, lais, mamar no justu liu ba sidadaun hotu-hotu neebe maka hakarak uza duni fronteira ida nee,” dehan nia.

Nia haktuir tan katak, Eskritoriu CIQ iha foho Oesilo nia kotuk, tanba nee atendimentu ba ema no sasan, tenke mai fali iha fronteira oin nee, tanba nee jestaun integradu, en koordenada CIQ sira nee, reprezenta ona sei halo serbisu temporariamente iha nee, tenke iha kondisoens ruma iha nee para fasilita movimentu ema no sasan sira nee.

“Laos dehan kondisoens la iha, ami labele halo atendimentu, ohin re-ativu postu Integradu Fronteiraa Oesilo, ita tenke halo atendementu, maske ita rekonhese katak atende ema no sasan ho kondisoens minimu liu, tanba nee Autoridade sira tenke iha obrigasaun para fo kondisoens ba pesoal CIQ neebe destaka iha fronteira Oesilo hodi halo atendimentu iha fatin ida nee,” afirma nia.

Tuir observasaun STL iha ambitu reativu Postu Integradu Fronteira Oesilo-Napan, komunidade iha fronteira rai rua nee, entuziasmu no sente kontente teb-tebes tanba kuaze tinan 6 ona, hahu husi Covid-19 foin maka reativu fali frontera nee. Iha ambitu reativu fronteira nee, komisaun sira husi rai rua, organiza povu hodi simu bainaka sira husi TL-Indonezia no abertura ho misa eukaristia iha Postu Fronteira Napan neebe prezide misa husi Romo Deken, ho knananuk muzika furak halo konvinasaun koru husi Oesilo no Napan hodi realiza misa abertura nakonu ho pas, dame no fraternidade iha fronteira Oesilo ho Napan.

(jos)

Share it :

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *