TL Kondena Makaas Iraun Atake Nasaun Sira iha Mediu Oriente

Prezidente Republika Jose Ramos Horta. (Foto: Media PR)

DILI, STLTIMORLESTE.com – Lider husi nasaun Timor Leste kondena makaas Iraun neebe atake nasaun sira iha Mediu Oriente.

Timor Leste liu husi Prezidente Republika Jose Ramos Horta ho Primeiru Ministru kondena makaas asaun atake husi Iraun ba nasaun iha Mediu Oriente.

“Ami kondena atake sira Iraun nian iha Emiradu Arabe Unidu, Qatar, Bahrain, Kuwait, Jordania, Arabia Saudita. Nasaun sira neebe hetan ataka husi Iraun hatudu ho klaru no firme hodi kontra uza sira nia teritoriu no espasu aereo ba operasaun militar sira hasoru Iraun. Maibe rejime iranianu hili atu ataka sira hodi fo perigu ba vida sivíl iha nasaun sira neebe la partisipa iha atake sira hasoru sira,” dehan PR liu husi Komunikadu neebe STL asesu husi media PR Segunda (02/03/2026).

Aleinde nee, nasaun sira-nee hatudu ona sira-nia an iha kompromisu atu buka solusaun pasífika sira iha rejiaun no liutan, inklui lidera esforsu sira hodi buka Solusaun Estadu 2 nian ba Israel no Palestina no hakotu funu Rúsia-Ukrania.

Sira mos hanesan ator xave sira iha fornesimentu asistensia umanitaria iha nivel mundial. Greve sira hasoru sira iha risku atu sobu esforsu sira-nee, no iha prosesu sobu kauza palestinianu. Ida-nee iha ema Palestinianu liu 70,000, feto no labarik sira, neebe agora rekonese katak sira mate iha konflitu aat neeba.

“Ami mos husu atu iha restrisaun no hakotu kampana militar hasoru Iraun. EUA no Israel nia atake hasoru nasaun ida neebe laos armadu nuklear, no asasinatu ba líder espiritual Iraun nian, viola ho klaru Karta Nasoins Unidas nian no Lei Internasional,” dehan PR Horta.

Xefe Estadu hatete Laiha argumentu klaru ba auto-defeza no mos laiha evidensia ruma kona-ba ameasa iminente hasoru sira.

Dialogu no diplomasia neebe halao hosi Oman hatudu progresu signifikativu. Atake ida-nee la justifikadu.

“Ami rekonese katak povu inosente Iraun nian aguenta ona dekada barak opresaun nian hosi rejime teokratiku no sofre ona hosi sansaun sira neebe maka impoin ba nasaun. Tanba razaun ida-nee, iha loron 6 fulan Fevereiru tinan 2026, hau maka sai hanesan signatariu dahuluk ba deklarasaun ida ho Laureadu Nobel liu 100 iha mundu tomak neebe ezije atu hakotu kapturasaun no ezekusaun sira ba ema Iraun sira neebe ezije liberdade no demokrasia,” katak Horta.

Xefe Estadu hatete, atake sira husi EUA no Israel hasoru Iraun sei hamosu deit moras liutan ba povu Iraun nian hanesan akontese ona iha Gaza.

Tatika sira-nee hamosu presedente alarmante ida iha neebe nasaun sira neebe iha kapasidade militar barak liu envolve iha violasaun konsistente ba lei internasional sira mos estabelese doutrina ida neebe imprevizível, inkonsistente no personalizadu tebes ba asuntu internasional sira. Ida-nee sei enkoraja deit ema seluk atu atua iha maneira neebe hanesan.

“Ita iha Timor Leste sempre rekonese nesesidade ba dialogu no rekonsiliasaun nuudar dalan uniku ba estabilidade no futuru neebe diak liu. Ami husu makaas ba parte hotu-hotu atu fila fali ba meza negosiasaun no atu aproveita oportunidade hotu-hotu ba de-eskalasaun,” hakotu.

(eme)

Share it :

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *