DILI, STLTIMORLESTE.com – Timor Leste (TL) kontinua fahe esperiensia kontribui ba esforsu koletivu hodi fahe ninia esperiensia, hodi defende prinsípiu sira husi Karta Nasoins Unidas nian no hodi promove mundu ida neebe justu, inkluzivu no solidariu liu.
Kestaun nee hatoo husi Prezidente Republika Jose Ramos Horta liu husi nia diskursu bainhira abertura seminariu rejional pasifiku husi ONU iha Palm Spring Hotel Fatuhada, Kuarta (21/05/2025).
Prezidente Republika hatete, ajenda deskolonizasaun nian dook husi sai legadu ida pasadu nian, sai nafatin prioridade etika no polítika ida husi prezente no tenke sai instrumentu ativu ida husi transformasaun pozitiva.
“Timor Leste sei kontinua ho haraik aan no determinasaun, kontribui ba esforsu koletivu ida nee, hodi fahe ninia esperiensia, hodi defende prinsípiu sira husi Karta Nasoins Unidas nian no hodi promove mundu ida neebe justu, inkluzivu no solidariu liu,” katak PR Horta.
Prezidente Republika hatete, papel Komite Espesial ba Deskolonizasaun (C24) nian esensial nafatin. C24 laos deit guarda ba prinsípiu autodeterminasaun nian ida-nee mos hanesan katalizador ida neebe tenke fasilita ponte sira entre potensia administrante sira, povu sira husi teritoriu sira no parte interesada oin-oin, inklui ajensia sira ONU nian, instituisaun finanseira internasional sira, universidade sira, sosiedade sivíl no setor privadu.
Komite bele hametin nia knaar liu husi promove plataforma pratika sira ba dialogu, halo mapeamentu ba oportunidade ekonomika sira no koordena asistensia teknika multilateral. Ninia misaun maka polítika no operasional
.
“Relasiona ho potensia administrante sira, ami enkoraja aprosimasaun parseria ida bazeia ba rona ho ativu. Hein katak potensia sira-nee laos deit kumpre sira-nia obrigasaun legal sira, maibe mos atu adota postura proativa, kooperativa no transparente hodi apoia dezenvolvimentu sustentavel husi territoriu sira neebe iha sira-nia responsabilidade. Ida-nee inklui hametin edukasaun, saude, infraestrutura no inkluzaun sosial no kultural komunidade lokal sira-nian, ho respeitu tomak ba sira-nia identidade no aspirasaun,” katak Horta.
Prezidente Republika hatete, Nasoins Unidas nuudar plataforma multilateral universal, iha papel desizivu atu halao. ONU tenke hametin koerensia husi nia asaun sira iha relasaun ho Territoriu Laos Autonomu sira, hodi artikula diak liutan mandatu sira C24 nian ho rekursu sira, kapasidade sira no rede sira husi ajensia espesializada sira hanesan UNDP, UNESCO, FAO, OIT, entre sira seluk.
Nia hatete, territoriu sira nee presiza integra iha Objetivu Dezenvolvimentu Sustentavel (ODS), ho indikador monitorizasaun konkreta no mekanizmu finansiamentu neebe adekuadu.
“Ikus liu, ami nia rekomendasaun urjente liu mak atu adota asaun pratika, bele sukat no asesivel, ho rezultadu vizivel iha tempu badak no mediu prazu, Hirak-nee bele inklui, Programa-pilotu formasaun teknika ho foin-sae sira husi territoriu sira, planu dezenvolvimentu komunitariu neebe hetan apoiu husi parseria internasional sira, Misaun konjunta C24 ho ajensia sira ONU nian hodi avalia nesesidade sira, No kriasaun Fundu ida atu Apoia Dezenvolvimentu Sustentavel ba Territoriu Laos Autonomu sira, neebe koordena husi ONU no iha kolaborasaun metin ho povu benefisiariu sira rasik,” katak nia.
Nia hatete, deskolonizasaun ohin loron laos hetan liu husi rezolusaun deit, nee hetan liu husi dignidade, inkluzaun no impaktu. Esperiensia Timor Leste nian hatudu katak pas duradoura mosu husi respeitu ba povu nia vontade no konsolida iha terrenu liu husi justisa sosial, oportunidade ekonomika no liberdade kultural.
Timor Leste nuudar demokrasia joven, imperfeita, vibrante, oazis dame nian, toleransia no liberdade nian, naroman esperansa demokratika nian iha mundu turbulentu ida nee.
“Ami nuudar sosiedade ida neebe multikultural, multirelijioza, multilinge no multietnika. Ami iha kompromisu ba ami-nia diversidade no pluralizmu polítiku, nakloke ba mundu, tolerante, livre husi odiu. Ami iha violensia polítika zero, tensaun zero ka krime sira bazeia ba etnia ka relijiaun. Ami laiha krimi organizadu domestiku, laiha assaltu armadu, laiha trafiku droga ka uza droga makaas,” katak nia.
Nia hatete, Timor Leste ohin loron hanesan ozis ida trankuilidade nian no lao ho konfiansa ba integrasaun rejional, ho adezaun tomak ba ASEAN neebe hein iha tinan nee nia laran. TL sei hamriik nafatin hamutuk ho povu sira husi Territoriu Laos Autonomu, ho haraik-an, solidariedade no konviksaun.
“Ho espíritu ida nee, hau sente onradu atu deklara ofisialmente loke Seminariu Rejional Pasífiku 2025 husi Komite Espesial Nasoins Unidas nian kona-ba Deskolonizasaun. Hau dezeja ba ita boot sira deliberasaun neebe mak fo fuan, inovativu,” hakotu PR.
(eme)