DILI, STLTIMORLESTE.com – Prezidente Republika (PR), Jose Ramos Horta hatete, Timor Leste nia rekursu umanu iha ona progresu notavel iha merkadu trabalhu.
Nia dehan, iha 1974 Timor Leste laiha doutor neebe hetan formasaun lokal. 2002 iha mediku timoroan nain 19. Ohin loron iha mediku 1,400 resin, dois tersus hetan formasaun iha tinan 20 ikus nee, proporsaun boot ida iha Cuba no barak seluk tan iha eskola mediku dahuluk, neebe harii ho apoiu husi profesor Cubanu sira.
“Kona-ba ensinu superior, iha tinan 1974 laiha PhD sira iha rai-laran ohin loron ita iha PhD hamutuk 212, graduadu husi universidade konesidu sira iha Australia, Brazíl, Xina, Koreia Sul, EUA, Filipina, Indonezia, Japaun, Nova Zelandia, Portugal, Reinu Unidu, Singapura, Tailandia, Vietname no nasaun sira seluk tan. Mestradu hamutuk 1.464, no Timor-oan liu rihun tolu maka estuda ona iha Universidade prestijiadu Gajah Mada, iha Indonezia. Iha tinan 1974 Timor-Leste seidauk iha universidade, no família oituan deit mak bele selu atu estuda iha rai-liur. Ohin loron, ita iha universidade no instituisaun ensinu superior 18, ho estudante 60,000 resin, no instituisaun hotu-hotu hetan avaliasaun regular husi komite akademiku internasional ida,” dehan PR Horta liu husi diskursu iha Palasiu Governu, Sesta (28/11/2025).
Prezidente Republika hatete, Iha area saude publika nian, avansu sira impresionante hanesan malaria, filarioze linfatika, rubeola, lepra no elefantiaze halakon ona. Iha Julhu tinan nee, OMS deklara malaria eradika ona iha Timor-Leste, hanesan vitoria istorika ida ba populasaun.
Ekonomikamente TL kontinua hanesan nasaun ida neebe menus deve iha mundu, ho deit 13% husi PIB iha dívida publika, neebe kontrata eskluzivamente ho instituisaun finanseira multilateral no rejional sira, ho taxa funan neebe razoavel.
TL laiha dívida ho banku komersial sira. Banku hitu, komersial lima no banku depozitu rua, halao operasaun iha nasaun nee, inklui banku futuru neebe foin lalais inaugura, inisiativa vizionariu ida husi Konsellu Veteranu sira nian, neebe iha deit tinan balun nia laran halibur kapital millaun US$ 50 hodi lansa banku nee.
Numeru hirak nee hanesan prova moris katak Timor Leste nuudar nasaun ida neebe hamriik husi adversidade, Estadu ida neebe demokratiku, livre, neebe lao metin ba prosperidade, justisa sosial no dezenvolvimentu sustentavel.
“Rekursu Umanu no oportunidade empregu dadus ikus liu kona-ba rekursu umanu hatudu katak Timor Leste halo ona progresu notavel iha merkadu traballu. Iha 2024, taxa dezempregu maka 1.6% (Fonte Aaron ONeill, STATISTA.com). Fonte sira seluk, hanesan ONG Lao Hamutuk, aprezenta numeru sira neebe diferente uitoan, maibe enkoraja hanesan: 2.9% dezempregu total no 5% entre joven sira. Numeru sira nee hatudu progresu neebe halo ona, maibe sira la subar faktu katak ita-nia kompatriota barak mak moris nafatin ho salariu mínimu nasional besik $5 loron ida, ka depende ba agrikultura ho eskala kiik, kafe, peska no hakiak animal domestiku atu bele moris,” katak nia.
Ohin loron, Timor-oan hamutuk 40.000 resin maka servisu iha estranjeiru. Diaspora forte no emprendedora iha Australia, Koreia-Sul, Indonezia, Portugal no Reinu Unidu, no iha numeru kiik liu iha Nova Zelandia, Japaun, Olanda, Espana, no nasaun sira seluk.
Jornalista: Emerenciana Pinto
Editora : Domingas Gomes







