TR Deside Akordaun Pedidu 2 Husi PDHJ

Foto: STL/Terezinha De Deus

DILI, STLTIMORLESTE.com – Tribunal Rekursu (TR) deside ona akordaun kona-ba pedidu rua neebe hatama husi Provedor Direitus Humanus no Justisa (PDHJ), neebe husu atu halo fiskalizasaun abstrata kona-ba pedidu rua nee.

“Provedor sente importante atu fo hatene ba publiku relasiona ho akordaun Tribunal Rekursu nian ba pedidu neebe Provedor hatama, iha akordaun rua ida kona-ba Diploma Ministerial numeru 17/2025 ba regulamentu konkursu publiku ba admisaun formasaun ajente PNTL nian, ida Provedor hatama petisaun kona-ba pedidu verifikasaun inkonstitusionalidade por omisaun ba medida lejislativa sira neebe kongretia direitu fundamental ba trabalhador domestiku sira,” dehan Provedor Virgilio da Silva Guterres ba jornalista sira iha Kaikoli, Tersa (13/01/2026).

Nia esplika, ida kona-ba konkursu vaga PNTL nian iha loron 30 fulan Dezembru tinan 2025 Tribunal Rekursu deside tuir Juiz sira neebe konstitui plenariu Tribunal nian, fo sai akordaun numeru 00732025 ba pedidu Provedor nian neebe husu atu halo fiskalizasaun abstrata, relasiona ho inkonstituisionalidade no ilegalidade ba norma balu iha diploma Ministerial numeru 17/2025 loron 25 fulan Junhu relasiona ho regulamentu konkursu publiku kona-ba admisaun ba kursu no formasaun na ajente PNTL nian.

“Rezultadu analiza husi Tribunal Rekursu hatudu katak norma hirak nee estabelese restrisaun no limitasaun liu-liu artigu 20 alinha C neebe ezije katak, kandidatu sira tenke solteru ka klosan halo diskriminasaun sira neebe klosan bele liu sira neebe la klosan la prienxe kriteira, no artigu seluk mak kandidatu sira neebe envolve iha krime seidauk iha tranzitu injulgadu viola prinsipiu prezunsaun inusensia, tanba seidauk hatene ema nee sala ka lae maibe hahu halo diskriminasaun iha artigu 20 alinha K,” dehan nia.

Nia hatutan, iha parte balu mos koalia kona-ba kandidatu sira tenke ho kondisaun saude determinadu, la haree ba abtidaun maibe ho determinasaun katak, kandidatu sira tenke. Iha artigu 37 alinha A no artigu 42 alinha B no C neebe estabelese kriteira kona-ba kazu iha pontus hanesan karik, selesaun nee bazeia ba estatutu no pozisaun sosial, katak polisia nia oan ka veteranus nia oan bele liu, mezmu povu nia oan seluk iha pontu hanesan, halo diskriminasaun ema liu bazeia ba pozisaun sosial. No pontu hirak nee mak tama iha pedidu fiskalizasaun nian.

Nia argumenta, Tribunal haree bazeia ba artigu 16 no artigu 50 husi Konstituisaun Republika no bazeia ba dokumentus konvensaun Internasional neebe nasaun Timor Leste ratifika hanesan deklarasaun Universal Direitus Umanus nian, paktu internasional direitu sivil no politika, konvensaun internasional ema ho defisiensia, konvensaun Internasional trabalhu nian numeru 111, neebe ezije katak asesu ba empregu publiku nee, bazeia deit ba kriteiru sira neebe objetivu, proposional no la iha diskriminasaun.

“Tribunal konsidera norma sira neebe mosu iha diploma sira neebe temi nee, Tribunal liu husi Juiz plenariu deside katak, artigu sira neebe iha diploma Ministerial Governu nian nee inkonstituisional, atu dehan katak tau kriteira dehan sira klosan deit mak liu, kazadu la liu, nee kriteria ida neebe kontra konstituisaun, Tribunal dehan regra norma nee inkonstituisional, tanba nee tenke halo mudansa, no Tribunal haree viola prinsipiu proposionalidade,” nia informa.

Nia akresenta, Tribunal julga mos inkonstitusional ho forsa obrigatoriu jeral katak, desizaun nee entidade hotu hotu tenke kumpri, liu liu ba alinha C no B husi numeru 2 artigu 42 husi diploma neebe iha, konaba 20 porsentu Polisia nia oan no 20 porsentu veternaus nia oan ida nee kriteiru sira neebe viola prinsipiu konstituisional.

Tribunal julga inkonstituisional ba numeru 3 aneksu 6 neebe konaba estadu saude, julga inkonstituisional ba artigu 20 alina C no K, konaba viola prinsipiu prejensaun inusensia. Desizaun Tribunal nian la anula prosesu konkursu neebe lao hela, maibe prosesu nee sei lao hela desizaun nee husu ba parte relevante Ministru Interior no Komando Jeral atu halo revizaun ba diploma neebe mosu nee.

Nia esklarese, husi parte rua hahu simu desizaun Tribunal nian, norma sira neebe sai ona inkonstituisional labele sai ona referensia, tenke iha regra foun hodi kontinua prosesu neebe lao ona. Tribunal kontinua fo prioridade ba prosedementu administrativu, tanba prosesu konkursu lao hela.

“Desizaun Tribunal konsidera regra sira neebe tama iha diploma Ministerial numeru 17/2025 neebe halo diskriminasaun bazeia ba ema nia estatutu sosial no pozisaun sosial neebe Tribunal deklara regra sira nee inkonstituisional no ilegal, tanba nee husu autoridade sira entidade sira atu hakruk ba desizaun Tribunal nian, hodi halo revizaun ba regra sira nee no labele bazeia tan ba regra sira uluk. Tribunal la anula prosesu neebe lao hela, Tribunal deklara deit regra sira neebe uluk uza nee ilegal, tenke halo revizaun,” dehan Provedor.

Nia sublina, Tribunal deklara prosesu lao hela no kriteiru balu neebe uja maka inkonstituisional, maibe prosesu administrativu nee kontinua lao, Tribunal husu deit atu fo hanoin desizaun neebe iha atu parte sira invalida dekretu neebe iha. Prosesu nee seidauk iha desizuan final, faze final juri sira labele uja ona kriteria sira neebe iha diploma ministerial. Se desizaun balu liu ona, desizaun nee sei aplika ba oin, sira neebe rekruta mai ita labele uja kriteira sira neebe Tribunal deklara inkonstituisional nee.

“Akordaun neebe Provedor simu konaba ba pedidu Provedor nian atu halo verifikasaun inkonstituisional por omisaun ba medida konaba trabalador domestiku sira, Tribunal nia akordaun la afavor ba pedidu Provedor nian, Tribunal fo razaun lei espesifiku seidauk iha lei jeral sai referensia atu uja regula trabalhador domestiku sira,” tenik niak.

Iha fatin ketak, Jurista Jose Maria Guterres dehan, desizaun TR aas liu no desizaun neebe Tribunal foti tuir lei haruka.

“Desizaun neebe Tribunal foti hanesan desizaun aas liu, tanba molok deside Tribunal sei tetu tuir lei sira hotu,” dehan nia.

Nia informa, desizaun neebe Tribunal foti hanesan parte ida atu hadia, nunee ba oin iha rekrutamentu balu normas no regra neebe foti tenke tuir lei neebe iha.

(ter)

Share it :

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *