Tribunal Julga Prosesu Eis Enkaregadu

Tribunal Judisial Primeira Instansia Dili. (Foto: Espesial)

DILI, STLTIMORLESTE.com – Tribunal Judisial Primeira Instansia Dili halao julgamentu ba arguidu ho inisial FDF, hanesan eis enkaregadu iha Embaxada Zenebra.

Tuir akuzasaun neebe Juiz Ivan Patrocenio lee sai katak, arguidu FDF nuudar enkaregadu ba Timor Leste nia Misaun iha Embaixada Genebra, arguidu asumi kargu refere, deside tinan 2019. Tinan 2021 ho nia knaar promove relasaun kooperasaun ho estadu ou organizasaun Internasional sira, proteje Interese Estadu ho nia sidadaun sira, halo jestaun ba administrasaun no finansas iha Genebra, Suiza.

Hanesan enkaregadu, arguidu mos iha direitu neebe igual ka hanesan ho embaixador sira, nomeadamente direitu ba Allownce ka subsidiu ba vida ho total US$ 17, 250.08 + salariu nivel 6 nian ho montante US$ 430.00, nunee total kada fulan arguidu simu US$ 17, 680.08, maibe subsidiu ba vida, halo transferensia ba nesesidade fulan neen nian no tinan ida halo transferensia dala rua.

Katak iha Embaixada Genebra, eziste konta bankaria rua, konta ida ho kurs Dolar Amerikanu ka US$, enkuantu konta seluk ho Kurs Suiza nian/Franco suíço ka CHF husi konta rua nee, konta Franco suíça ka CHF mak uza Visa CARD no Visa Card refere, arguidu mak uza hodi halo levantamentu ba nesesidade Embaixada nian.

Iha inisiu tinan 2019, Ministeriu Negosiu Estranjeiru liu husi nia diresaun finansas, prosede transferensia ho montante US$ 145.000.00 ba konta Embaixada Genebra nian ho numeru 02790029823860A no orsamentu refere ba kategoria Beins servisu, konforme CPV fis 40-41, kodigu aktividade 307401, enkuantu ba capital menor nian halo transferensia ho montante US$ 11.000,00.

Katak saldo inisial ba fulan Janeiru tinan 2019 ho montante US$ 151,096.23, nunee total transferensia+Saldo inisial iha konta embaixada Genebra nian ho total S. 307, 069.23.

Konforme relatoriu ezekusaun orsamentu ba tinan fiskal 2019 nian iha Genebra ho total US$ 170, 719.58, nunee nia restu ka saldo iha 31/12/2019 total osan US$ 136, 376.65, maibe iha realidade hela deit US$ 83, 187.57 no US$ 53, 189.08 arguldu uza tiha ba nia interese pesoal.

Tuir mai iha inisiu tinan 2020, efetua transferensia ho montante US$ 59, 311.53 ba konta Embaixada Gunebra nian ho numeru 02790029823860A no orsamentu refere ba kategoria bens e serviços, nune montante husi transferensia+saldo residual ba tinan 2019 ho montante total US$ 5. 142, 046.31.

Bazeia ba relatoriu Ezekusaun ba tinan fiskal 2020 ho total US$ 178, 432.12, nunee orsamentu neebe arguidu utiliza ba privadu iha tinan 2019 ho valor US$ 53, 189.08+transferensia tinan 2020 ho valor $.142, 734,78 hamutuk ho total $.196,135.40, husi total nee, Ezekusaun ba tinan 2020 ho valor US$ 178, 432.12 по tuir los sei iha saldo US$ 17,728.58, maibe iha realidade hela deit osan ho montante US$ 25.30.

Iha tinan 2021, Embaixada Genebra hetan transferensia osan ho valor total US$ 178,000.00 neebe fahe ba item 3 mak hanesan ba bens servisu ho montante US$ 103,000,00, rendas e propriedade ho montante US$ 20,000,00 no kapital menor ho valar US$ 55,000,00.

Tuir relatoriu ezekusaun ba tinan fiskal 2021 ho montante US$ 118,466.54, nunee osan neebe arguidu uza ba privadu US$ 17,728.58+transferensia US$ 178,000.00 US$ 195.728.58-Ezekusaun US$ 118,466.54-5.77,262.04.

Relasiona ho levantamentu sira efetuadu husi arguidu ba uza privadu ba periodu tinan 2019-2021, aleinde arguidu rasik restitui montante balu, husi parte Ministeriu Negosiu Estranjeiru no Kooperasaun mos diretamente koa arguidu nia subsidiu ba vida hodi rekoopera total ba Prezuiju neebe Estadu sofre Konsekuensia nesesariamente husi arguidu nia konduta sira hanesan deskreve iha leten, hamosu prejuizu ba Estadu maibe husi prejuízu sira nee arguidu restitui tiha ona ba Estadu nuudar sirkunstansia ba atenuasaun extraordinaria, tuir termus iha ortigu 56 n 1 ho 2 al. c) Kodigu Penal.

Tanba nee Ministeriu Publiku Konstitui arguidu FDF nuudar autor material ho forma konsumada ba krime Pekulatu, previstu no punidu tuir artigu 82 numeru 1 husi Lei n 7/2020 de 26 de Agosto.

Hatan ba akuzasaun neebe iha, arguidu deklara katak, akuzasaun Ministeriu Publiku nian nee iha balu la los. Arguidu deklara katak, momentu neeba arguidu halo duni knaar hanesan enkaregadu Timor Leste nian Misaun iha Embaixada Genebra.

Arguidu mos deklara, kona-ba osan iha tinan 2019 ho montante US$ 151,096.23, nunee total transferensia+saldo inisial iha konta embaixada Genebra nian ho total US$ 307, 069.23, kona-ba osan nee loos tanba antes arguidu ba osan nee iha neeba ona.

Arguidu deklara, kona-ba akuzasaun neebe dehan osan US$ 53, 189.08 arguidu uza tiha ba nia interese pesoal ida nee lalos. Osan neebe iha aguidu emprestimu balu, maibe arguidu deposita fali ona hahu husi 23 fulan Agusto tinan 2019, no arguidu mos deposita liu arguidu nia osan hamutuk US$ 70 mil.

Arguidu deklara, osan neebe arguidu emprestimu, atu asegura funsionamentu neebe iha, tanba momentu neeba tranferensia osan husi Ministeriu ba tarde. Maibe osan nee arguidu emprestimu, hodi asegura funsionamentu sira, deposita fali ona ba nia fatin.

Arguidu deklara tan, tanba tranferensia Orsamentu Jeral Estadu tarde ba konta bankaria Genebra, nunee hanesan Diplomata neebe reprezenta Estadu ho inisiativa duni halo levantamentu ba orsamentu balun neebe sei iha konta bankaria Embaixada Genebra nian, hodi kontinua asegura servisu Embaixada nian no servisu operasional sira seluk.

Arguidu hateten, maske nia halo duni levantamentu nee, kuaze US$ 53.000 hodi asegura servisu Embaixada kontinua lao, tanba hanesan Diplomata reprezenta estadu nafatin asegura funsionamentu misaun diplomatika iha liur.

Arguidu deklara tan, bainhira Estadu halo ona tranferensia osan Embaixador sira no Enkaregadu Negosiu sira iha liur arguidu devolve kedas osan neebe nia foti.

Arguidu hateten, arguidu devolve hotu ona osan emprestimu no arguidu fo liu tan kuaze US$.70.000.

Arguidu hateten, momentu neeba husi MNEK promete katak sei fo fila arguidu nia osan neebe fo liu ona, maibe too ohin loron seidauk fo, tanba nee arguidu iha Tribunal arguidu mos informa atu MNEK fo fali nia osan sira nee.

Sasin Egido Acasio deklara katak, nia hanesan funsionariu publiku iha MNEK, no halao knaar hanesan Ofisial Finansas, nia servisu halo pagamentu ba Embador no konsuladu sira iha nasaun hotu.

Sasin deklara, kona-ba osan haruka ba parte sira tarde liu bele too fulan rua, maibe kona-ba kazu konkretu momentu neeba sasin la iha konesimentu. Tanba tuir regra husi parte sira iha rai liur informa mai iha superior sira mak foin informa ba sasin, maibe kona-ba kazu ida nee sasin la iha konhesimentu.

Sasin deklara, kona-ba osan neebe Enkaregadu sira uza sempre iha relatoriu mensal.

Sasin Danilo Jose Naicoli Gonsalves, funsionariu Publiku iha MNEK, momentu akontese problema hanesan Inspetor Jeral.

Sasin deklara katak, momentu neeba iha sasin ida mak informa ba sira nia superior katak, arguidu foti osan neebe iha, tanba nee mak superior autoriza sasin sira hodi halo averiguasaun.

Sasin deklara, husi averiguasaun nee mak foin deskobre arguidu utiliza duni osan, maibe ikus mai arguidu revolsa hotu ona. No tuir sasin lei bandu katak, atu foti osan tenke husu autorizasaun ba superior sira, no tenke foti dala ida deit labele beibeik, maibe kona-ba kazu konkretu la iha autorizasaun husi superior.

Rona tiha sasin no arguidu sira, Tribunal adia ba loron seluk.

Prosesu julgamentu nee prezide husi Juiz Koletivu, Ivan Patrocenio, Zulmira Auxiladora no Arjentino Nunes, Ministeriu Publiku reprezenta husi Prokurador Joao Marques, arguidu hetan asistensia legal husi Defensor Publiku, Rui Maria Guterres.

(ter)

Share it :

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *