Tribunal Kondena Eis Diretor Biodiversidade Pena Suspensaun Tinan 3

Edifisiu Tribunal Judisial Primeira Instansia Dili. (Foto: JSMP)

DILI, STLTIMORLESTE.com – Tribunal Judisial Primeira Instansia Dili (TJPID) liu husi leitura akordaun, deside aplika pena suspensaun ba arguidu inisial RdRP hanesan Eis Diretor Diresaun Nasional Biodiversidade (DNB).

Iha leitura akordaun, Juiz prosesu Arjentino Nunes deklara katak, provadu prosesu ida nee arguidu hanesan Funsionariu Publiku hatama nia oan nain rua ba servisu iha nia gabinete hodi fo benefisiu ba nia oan nain rua.

Juiz deklara, provadu mos kontratasaun ba servisu la tuir prosedimentu legal neebe iha.

Juiz deklara, provadu arguidu hanesan Diretor envia pedidu ba nia superior atu kontratu ema ba servisu inklui mos arguidu nia oan nain rua.

Tribunal deklara, arguidu konfesa ba faktus neebe iha no konfirma kona-ba faktus neebe konsta iha akuzasaun, tanba nee Tribunal la iha duvidas, julga provadu ba akuzasaun neebe iha.

Ikus mai Tribunal deklara katak, krime rua neebe akuza ba arguidu Abuzu Poder.no Konflitu de Interese, maibe Tribunal hare katak krime rua nee hanesan deit, tanba nee Tribunal deside atu kondena arguidu ho krime Konflitu de Interese.

Tribunal haree katak, akuza ho krime Konflitu de Interese tanba husi relasaun familia prejudika imparsialidade no konfiansa povu, hodi fo benefisiu ba nia oan nain rua.

Tribunal deklara katak, arguidu nia aktu nee ho konsentementu, benefisiu ba nia oan nain rua. Kastigu husi krime Konflitu de Interese husi tinan 2 too tinan 8 prizaun.

Maibe Tribunal tetu arguidu nia arependimentu, kolabora ho justisa, foin primera vez mai iha Tribunal, tanba nee Tribunal deside aplika pena prizaun tinan 3 suspende nia ezekusaun ba tinan 3.

Maibe Tribunal husu atu durante periodu suspensaun nia laran labele pratika tan aktu refere.

Tuir akuzasaun katak, iha loron 14 fulan Junhu tinan 2022, arguidu RdRP hanesan Diretor Diresaun Nasional Biodiversidade (DNB).iha Fomentu Dili, elabora, asina no haruka karta pedidu ba eis Sekretaria Estadu Ambiente ho asuntu aprovasaun atu rekruta voluntaria guarda biodiversidade.

Karta refere aneksa kedan ho naran ema sira neebe atu halao servisu, lista nee enkontra naran rua hanesan arguidu RdRP nia oan.

Pedidu refere aprovadu iha loron 15 fulan Junhu tinan 2022.

Iha fali loron 8 fulan Setembru tinan 2022, arguidu RdRP hanesan Diretor DNB, elabora, asina no haruka pedidu ba eis SEA ho asuntu aprovasaun atu kontratu pontu fokal biodiversidade ba programa dekarbonizasaun ho total funsionariu nain 20 ho karakter termu sertu.

Karta refere aneksa kedan ho tabela naran kandidatus kontratadu neebe enkontra arguidu RdRP nia oan nain rua nia naran hanesan ho kategoria tekniku adminitrativu, Grau E/3 ho salariu mensal US$ 204.00.

Pedidu refere aprovadu iha loron 6 fulan Setembru tinan 2022.

Hafoin aprovasaun arguidu RdRP rasik asina kontratu servisu ho termu sertu ho nia oan nain rua hanesan, ho durasaun servisu hahu loron 1 fulan Setembru too 31 fulan Dezembru tinan 2022.

Rekrutamentu refere laiha anunsiu ba publiku, maibe eskolha deit entre voluntaria brigada ambiente iha faze I no Il neebe hamutuk 446, neebe uluk servisu voluntariu iha UNDP hodi asina kontratu.

Arguidu nia oan nain rua halao tiha ona knaar iha UNDP, no hetan pagamentu atraves fundus UNDP desde fulan Setembru, Outubru tinan 2021 hodi fo apoiu ba iha Diresaun Ambiente, arguidu RdRP hanesan Diretor Diresaun Nasional Biodiversidade – DNB, hatene katak nia oan nain rua aprezenta interese atu servisu iha diresaun neebe hanesan ho arguidu.

Arguidu bainhira iha tiha ona konhesimentu kona-ba nia oan, nia tenke hatoo karta impedimentu, maibe ida nee la akontese no kontinua envolve aan iha prosesu rekrutamentu, too ba asina kontratu ho nia familia.

Arguidu nia hahalok refere viola tiha dever imparsialidade hodi fo benefisiu ba iha nia familia.

Arguidu RdRP mos hanesan funsionariu publiku asumi kargu hanesan Diretor DNB, iha poder neebe atribui ba nia tanba nia funsaun no mos iha obrigasaun sira neebe arguidu tenke kumpri.

Ho nunee, arguidu pratika iha konkursu ba krimi sira hanesan krimi konflitu interese previstu iha artigu 87.no krime Abuzu Poder previstu iha artigu 85 husi kodigu penal.

Audensia julgamentu nee prezide husi Juiz Koletivu, Arjentino Nunes, Ivan Patrocinio, Zulmira Auxiladora, Ministeriu Publiku reprezenta husi Prokuradora Lidia Soares, arguidu hetan asistensia legal husi Advogadu Privadu Pedro Aparicio.

(ter)

Share it :

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *