DILI, STLTIMORLESTE.com – Tribunal Judisial Primeira Instansia Dili (TJPID) kontinua halao julgamentu ba kazu falsifikasaun dokumentus, neebe komete husi arguidu nain rua inisial DCB no JDJL.
Iha julgamentu kontinuasaun nee, sasin Jose De Jesus Lobato deklara katak, osan neebe halo transferensia ba iha konta martires nain rua nian, sasin la iha konesementu.
Sasin deklara tan, kona-ba rejistu tinan primeiru iha klasifikasaun primeiru maka, frente armada hahu tinan 2003 too 2006. No martires MM rejista iha tinan 2003, inklui mos martires MA.
Tribunal konfirma konaba, tanba sa martires MA rejista iha tinan 2003, sasin deklara konaba ida nee sasin labele esplika, maibe husi Komisaun Omenajem mak bele esplika.
Rona tiha ida nee, Tribunal adia ba loron seluk hodi rona sasin sira seluk.
Tuir akuzasaun katak, iha tinan 2008 Komisaun Asunto Antigos Combatentes assunto Veteranos Falintil, (CAAC-CACF) inisia hikas registo Martires sira neebe mate iha funu laran hodi hetan Penssaun Sobrevivensia.
Hafoin anunsiu nee servisu Asuntu Veteranu FALINTIL, (CAAC-CACF) Pensoens Sobrevivensia, hahu simu rekerimentu husi ema nain hat (4) neebe rekere atu hetan direitu nee ba Martir Mauleto (neebe regista ho numeru MFAA06266.) hanesan ho naran inisial JdJL, ACG no DCB.
Hafoin halo selesaun ikus mai alixa naran katak arguido DCB mak hetan atribulsaun ba PensĂ”ens SobrevivĂȘncia Martir Mauleto (neebe regista ho numero MFAX05256).
Arguidu JdJL neebe iha ligasaun parentesco Martir Mauleto hanesan Maun alin (arguidu nia aman nia maun nia oan mak martir Mauleto), labele hetan ona tan nia rasik hetan ona ninian mos.
Tuir mai naran hirak nee afixa lista ba publiku no possibilidade atu reklama ona kontesta iha loron 30 nia laran iha sede suku sira, Postu Administrativu hotu iha Munisipiu Likisa.
Tanba la iha reklamasaun ou kontestasaun hanesan Komisaun Homenajen Servisu registo (CHSRR) nia haruka kompleta tan dokumentu ba segunda via, hodi bele inisia nia pagamentu iha inisiu fulan la-lembra iha tinan 2013, inisia transferensia pagamentu dahuluk ba rekerente arguidu DCB, liu hosi BNU no montante osan USD 14.320 no tuir mai mensalmente hahu fulan Desembru tinan 2013 rekerente simu osan ho montante USD 230 amerikanu.
Katak iha faze Komisaun Homenagen Servisu registo (CHSRR) nia haruka kompleta tan dokumento ba segunda viz nee arguidu DCB, neebe akompana husi arguido JdJL, desloka ba iha Notariado Ermera hodi falsifika sertidaun Nascimentu arguidu muda nia sertidaun hanesan iha fl 92 iha auto, hanesan arguidu DCB mak oan rasik husi Martir mauleto.
Katak de faktu arguido DCB, nia aman no inan nia naran mak hanesan iha autu ho naran Calistro Correia no Laurinda Babo.
Katak hafoin Komisaun Homenaguen Servisu registo (CHSRP) hetan informasaun nee hahu tinan 2019 hapara pagamento ba arguidu DCB.
Katak tuir deklarasaun husi arguidu DCB, katak hahu iha 2013-2019 sira simu hamutuk US$ 31.000, osan hirak nee sira nain 2 fahe.
Arguidus sira DCB no arguidu JdJL halo ho forma livre, deliberada no konsientemente ho intensaun kauza prejuizu ba ema seluk ou ba estadu hodi obta ba nia ou ba ema seluk benifisiu flegitimu hodi halo dokumentu ou notasaun teknika falsu, falsifika halo falsamente dokumentu no uza dokumentu nee hodi habosok estadu hodi simu osan neebe ema seluk nia direitu.
Nunee konstitui arguidu DCB no arguidu JdJL hanesan autor material 1 falsifikasaun Dokumentus Publiku no krime Burla Agravadu neebe previstu iha artigu 303, 304 no 266-267 kodiku Penal.
No pedidu Indimizasaun sivil, Ministeriu Publiku representa BNCTL (hanesan vitima) iha termus artigu 71 no 72 husi KPP, art 132 husi Konstituisaun RDTL, artigu 3 Estatutu Ministeriu Publiku, Let 14/2005, 16/09, mai deduz Pedidu ba indemnizasaun civil hasoru demandadu.
Reu, Estado RDTL Diresaun Comisao Homenaguen Serviso Registo e recurso (CUSRR ), reklama ho titulo ba DCB no arguido JdJL tenke rekopera/devolve fila fali prejuizo no valor us osan US$ 31.000 iha ezekusaun ba sentensa.
No kuantia sira nee sei akresida mos ho juru demora vencidu husi loron ba pratika faktu ilisitu sira iha leten too integral pagamento.
No Pedidu indiminizasaun ho nia fundamento legal tuir artigu 417 husi Kodiku Civil RDTL nian.
Antes nee, arguidu no sasin sira hato ona sira nia dekalarasaun balu.
Audensia julgamentu nee, prezide hosi Juiz koletiva, Julmira auxiliadora, Ivan Suritay no juiz estajiariu nain ida, no Ministeriu Publiku reprezenta husi Prokurador Domingos Barreto, no arguidu nain rua hetan asistensia legal Defensor Publiku Diamantino Amaral no Advogadu Privadu Cancio Freita.
(ter)







